Svaki kozmetički proizvod u našoj ponudi (njega lica, kose i tijela) prošao je provjeru sastava prije nego je dobio opis na stranici proizvoda. U nastavku možete vidjeti koji je ključni sastojak (ili sastojci) pojedinog proizvoda, kao i sažet pregled dostupne znanstvene literature i trenutnog regulatornog statusa svakog sastojka u Europskoj uniji.
Kozmetički proizvodi u EU se ne ocjenjuju kroz zdravstvene tvrdnje kao dodaci prehrani, nego kroz Uredbu (EZ) br. 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima — ona propisuje koji su sastojci zabranjeni, ograničeni ili posebno regulirani (npr. UV filteri, konzervansi, retinoidi), dok se dopuštenost kozmetičkih tvrdnji (poput "hidratizira" ili "smiruje kožu") temelji na Uredbi (EU) br. 655/2013. Većina biljnih ekstrakata i ulja nije posebno regulirana — to je uobičajeno stanje, ne nedostatak. Gdje god je sastojak ograničen ili nadziran (npr. salicilna kiselina, retinoidi, UV filteri), to je izričito navedeno.
Ovu stranicu redovito ažuriramo (najmanje svaka tri mjeseca) kako bi odražavala najnovije znanstvene spoznaje i regulatorne promjene. Zadnje ažuriranje: 31.8.2026.
Aloe vera (INCI: Aloe Barbadensis Leaf Juice / Aloe Barbadensis Leaf Extract) jedan je od najčešće korištenih biljnih sastojaka u kozmetici za lice, tijelo i vlasište. Funkcija mu je prvenstveno smirujuća (soothing) i hidratantna (humectant/skin conditioning) - gel iz lista sadrži polisaharide (acemanan), aminokiseline i vitamine koji na koži formiraju tanki film koji zadržava vlagu i djeluje umirujuće na iritiranu ili opterećenu kožu.
Sigurnost aloe vera ekstrakata za kozmetičku (topikalnu) primjenu ocjenjivao je američki Cosmetic Ingredient Review (CIR) panel u više navrata, zaključivši da su sigurni u uobičajenim koncentracijama. Vrijedi napomenuti da je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) 2015. necjelovit (nedekolorizirani) ekstrakt cijelog lista aloe vere za oralnu primjenu klasificirala kao moguće kancerogenu tvar (skupina 2B) - ta se ocjena odnosi na gutanje sirovog ekstrakta cijelog lista, a ne na topikalnu kozmetičku primjenu pročišćenog gela, no zbog transparentnosti se navodi.
Aloe vera nije navedena u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) br. 1223/2009 (Prilozi II-VI) - riječ je o uobičajenom kozmetičkom sastojku bez posebnih koncentracijskih ograničenja za topikalnu primjenu.
Ekstrakt cvijeta kamilice (INCI: Chamomilla Recutita Flower Extract) u kozmetici se koristi kao smirujući (soothing) i protuupalni sastojak za osjetljivu, crvenu ili iritiranu kožu i vlasište, te u proizvodima za njegu nakon sunčanja i za dječju kožu.
Djelovanje se pripisuje spojevima poput alfa-bisabolola i hamazulena, terpenoidima s dokumentiranim protuupalnim učinkom u laboratorijskim i animalnim modelima. Sigurnosnu procjenu sastojaka dobivenih iz Chamomilla recutita objavio je CIR panel (Johnson i sur., "Amended Safety Assessment of Chamomilla recutita-Derived Ingredients as Used in Cosmetics", International Journal of Toxicology, 2018.), koji ih ocjenjuje sigurnima u koncentracijama koje se koriste u gotovim proizvodima. Noviji rad (2024., PMC11077421) dodatno istražuje molekularnu podlogu protuupalnog djelovanja različitih ekstrakata kamilice na ljudske T-stanice.
Ekstrakt kamilice nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Napomena: eterično ulje/apsolut kamilice (za razliku od vodenog ekstrakta) može sadržavati tragove limonena i linalola, koji su na popisu deklarabilnih alergena (Prilog III).
Ekstrakt cvijeta nevena (INCI: Calendula Officinalis Flower Extract) tradicionalno je i u modernoj kozmetici cijenjen kao sastojak koji smiruje kožu, podržava izgled kože nakon iritacije te se koristi u balzamima, kremama za djecu i proizvodima za osjetljivu kožu.
Sustavni pregled kliničkih i animalnih studija (Givol i sur., "A systematic review of Calendula officinalis extract for wound healing", Wound Repair and Regeneration, 2019.) pokazao je da neven u animalnim modelima ubrzava fazu upale i potiče stvaranje granulacijskog tkiva, dok su klinički rezultati kod kroničnih rana (venski ulkusi) mješoviti, a kod opeklina nije pokazana prednost u odnosu na kontrolu. Mehanizam se povezuje s protuupalnim i angiogenim djelovanjem flavonoida i triterpena iz cvijeta. Važno: ove studije opisuju biološki mehanizam i tradicionalnu upotrebu ekstrakta, a ne kozmetičku tvrdnju o "liječenju rana" - kozmetički proizvod smije opisivati samo umirujući/kondicionirajući učinak na kožu, ne medicinski učinak.
Ekstrakt nevena nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Eterično ulje lavande (INCI: Lavandula Angustifolia Oil) u kozmetici se koristi kao sastojak za umirenje kože i vlasišta te kao parfemska nota; funkcionalno se svrstava u "skin conditioning" i "soothing" agense. Glavni sastojci su linalol i linalil-acetat (zajedno mogu činiti i do 60-70% ulja).
Znanstvena osnova za umirujuće djelovanje dolazi iz farmakoloških istraživanja linalola, koji djeluje na GABA-A receptore i inhibira naponski ovisne kalcijeve kanale, što je povezano s anksiolitičkim i smirujućim učinkom u studijama inhalacije/aromaterapije (pregledni rad: "Use of Lavandula angustifolia essential oil as a complementary therapy in adult health care: A scoping review", PMC10160692, 2023.; te "Lavandula angustifolia Essential Oil and Linalool Counteract Social Aversion", PMC6222471). Za topikalnu kozmetičku primjenu dokazi su prvenstveno mehanistički i tradicionalni, a ne klinički za samu kožu.
Lavandulino ulje nije samo po sebi navedeno u Prilozima II-VI Uredbe (EZ) 1223/2009, no njegovi sastojci linalol (na izvornom popisu od 26 mirisnih alergena, Prilog III) i linalil-acetat (dodan Uredbom (EU) 2023/1545, s rokom usklađivanja do 31.7.2026./2028.) moraju biti deklarirani na popisu sastojaka iznad propisanog praga (0,001% za proizvode koji ostaju na koži, 0,01% za one koji se ispiru).
Ekstrakt ili eterično ulje ružmarina (INCI: Rosmarinus Officinalis Leaf Extract / Oil) u kozmetici se koristi kao antioksidans te u proizvodima za vlasište zbog poticajnog djelovanja na cirkulaciju kože glave.
Animalna studija (Murata i sur., "Promotion of Hair Growth by Rosmarinus officinalis Leaf Extract", Phytotherapy Research, 2013., PubMed 22517595) pokazala je poticanje rasta dlake kod miševa te inhibiciju 5-alfa-reduktaze in vitro (82-95% pri 200-500 µg/mL) - enzima povezanog s androgenom alopecijom. Klinička studija na ljudima (Panahi i sur., Skinmed, 2015.) usporedila je ulje ružmarina s 2%-tnim minoksidilom kod androgene alopecije i zabilježila usporedivu učinkovitost uz manje svrbeža kao nuspojavu. Antioksidativno djelovanje pripisuje se fenolnim kiselinama poput ružmarinske i karnozinske kiseline.
Ekstrakt ružmarina nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009. Napomena: eterično ulje ružmarina prirodno sadrži kamfor i eukaliptol (1,8-cineol), koji su Uredbom (EU) 2023/1545 dodani na prošireni popis mirisnih alergena koje treba deklarirati na etiketi iznad propisanog praga (rok usklađenosti do 2026./2028.).
Ekstrakt lista kadulje (INCI: Salvia Officinalis Leaf Extract) u kozmetici djeluje kao antioksidans, blagi antimikrobni i stežući (astringentni) sastojak, uz umirujući učinak na iritiranu kožu - koristi se u proizvodima za masnu/aknama sklonu kožu i vlasište.
Antioksidativno i protuupalno djelovanje potvrđeno je in vitro istraživanjima karnozinske kiseline i karnozola iz kadulje ("New Insights into the Antioxidant and Anti-Inflammatory Effects of Italian Salvia officinalis Leaf and Flower Extracts", PMC7922507, 2021.; "Extraction of Carnosic Acid and Carnosol from Sage Leaves", PMC6359053). Sigurnosnu procjenu sastojaka kadulje objavio je i CIR panel.
Ekstrakt/ulje kadulje nije navedeno u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009. Sigurnosna napomena: eterično ulje kadulje prirodno sadrži relativno visok udio tujona (i do 20-50% alfa/beta-tujona), neurotoksične tvari - iako to nije regulirano posebnim unosom u Prilogu III Uredbe 1223/2009, industrijski standard IFRA (International Fragrance Association) propisuje maksimalne dopuštene razine tujona u gotovom proizvodu ovisno o kategoriji (od 0,0053% za proizvode u kontaktu s kožom do 9,5% za proizvode bez kontakta s kožom), a formulacije se u EU-u u praksi usklađuju s tim standardom.
Ekstrakt kore/lista hamamelisa, tzv. "witch hazel" (INCI: Hamamelis Virginiana Bark/Leaf Extract), u kozmetici se koristi kao stežuće (astringentno) i umirujuće sredstvo za masnu i osjetljivu kožu, tonike i proizvode za njegu poslije sunčanja.
Aktivne tvari su hamamelitanin (snažan taninski antioksidans), katehini i galna kiselina. Noviji sistematski pregledi farmakoloških svojstava ("Hamamelis virginiana L. in Skin Care: A Review of Its Pharmacological Properties and Cosmetological Applications", PMC12250947, 2025.) i in vitro istraživanja protuupalnog djelovanja putem modulacije NF-κB signalizacije (npr. "Unveiling the Ability of Witch Hazel Bark Extract to Impair Keratinocyte Inflammatory Cascade", PMC9408886, 2022.) potvrđuju antioksidativni i protuupalni mehanizam. Sigurnosnu procjenu objavio je i CIR panel ("Safety Assessment of Hamamelis virginiana (Witch Hazel)-Derived Ingredients").
Ekstrakt hamamelisa nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt koprive (INCI: Urtica Dioica Leaf/Root Extract) u kozmetici se koristi kao antioksidans i sastojak koji regulira lučenje sebuma, s primjenom u šamponima i proizvodima protiv peruti te u antiaging njezi lica.
Znanstveni rad "Nettle (Urtica dioica L.) as a source of antioxidant and anti-aging phytochemicals for cosmetic applications" (ScienceDirect/Industrial Crops and Products) opisuje antioksidativni kapacitet i inhibiciju enzima elastaze i kolagenaze povezanih sa starenjem kože, a novije istraživanje ("Protective Effect of Urtica dioica Extract against Oxidative Stress in Human Skin Fibroblasts", PMC10672499, 2023.) potvrđuje zaštitu ljudskih fibroblasta kože od oksidativnog stresa in vitro. Bogata je flavonoidima, karotenoidima i mineralima (silicij, sumpor) koji se tradicionalno povezuju s jačanjem vlasi.
Ekstrakt koprive nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Eterično ulje mente (INCI: Mentha Piperita Oil) u kozmetici se koristi zbog osvježavajućeg i "hladećeg" učinka (refreshing/tonic) na kožu i vlasište, potičući osjećaj svježine i lokalnu prokrvljenost kože glave u proizvodima protiv peruti i šamponima.
Hladeći učinak posljedica je djelovanja mentola (glavnog sastojka ulja, tipično 30-50%) na TRPM8 receptore hladnoće u koži. Sama biljka i ulje istraživani su prvenstveno za antimikrobno i osvježavajuće djelovanje; klinički kozmetički podaci specifično za kožu su ograničeniji od podataka za izolirani mentol (vidi natuknicu "Mentol").
Eterično ulje mente nije samo po sebi navedeno u Prilozima II-VI Uredbe (EZ) 1223/2009, no sadrži alergene koji podliježu obveznoj deklaraciji na etiketi: limonen (na izvornom popisu 26 alergena, Prilog III) te mentol, koji je Uredbom (EU) 2023/1545 dodan na prošireni popis mirisnih alergena (rok usklađenosti 2026./2028.).
Mentol je izolirani monoterpenski alkohol dobiven iz ulja metvice/mente (ili sintetski) koji u kozmetici ima funkciju hladećeg sredstva (cooling agent) - koristi se u gelovima za noge, kremama za poslije sunčanja, šamponima i balzamima za usne za postizanje osjećaja osvježenja.
Mehanizam djelovanja je aktivacija TRPM8 receptora hladnoće u koži, dobro dokumentirana farmakološka činjenica. Studije toksičnosti Američkog nacionalnog toksikološkog programa (National Toxicology Program) nisu utvrdile genotoksičnost niti karcinogenost mentola; u SAD-u je na FDA popisu tvari koje se općenito smatraju sigurnima (GRAS) za bezreceptne pripravke. Istraživanja iritacije kože pokazuju da mentol pri koncentracijama 0,025-0,1% obično ne izaziva iritaciju, dok se blaga iritacija bilježi od cca 0,2% naviše - stoga se u gotovim proizvodima obično koristi u niskim postotcima (tipično do oko 1-3%, ovisno o tipu proizvoda).
Mentol je dopušten sastojak u kozmetici u EU-u; nije zabranjen niti ograničen koncentracijski Prilozima II, III, V ili VI Uredbe (EZ) 1223/2009 kao takav, ali je Uredbom (EU) 2023/1545 dodan na prošireni popis od preko 80 mirisnih alergena koje treba deklarirati na etiketi iznad propisanog praga (0,001% proizvodi koji ostaju na koži / 0,01% proizvodi koji se ispiru), s rokom usklađenosti do 31.7.2026. (novi proizvodi) odnosno 31.7.2028. (postojeći proizvodi na tržištu).
Kamfor je terpenski keton koji se dobiva iz drva kamforovca (Cinnamomum camphora) ili proizvodi sintetski; u kozmetici (INCI: Camphor) djeluje kao denaturant, sredstvo protiv nadražaja (counter-irritant) te ima antimikrobno/antifungalno djelovanje - koristi se u proizvodima za noge, tonicima za masnu kožu glave i balzamima za mišiće.
Kamfor treba jasno razlikovati od njegovih sintetskih derivata koji se koriste kao UV-filtri - 3-benzilidenkamfor i 4-metilbenzilidenkamfor (4-MBC). Za te derivate SCCS je zbog svojstava endokrinog remećenja i/ili nedovoljne sigurnosne margine dao negativno mišljenje, pa je Uredbom (EU) 2024/996 4-MBC uvršten u Prilog II (zabranjene tvari) s prijelaznim rokovima do 2025./2026. Sam kamfor (INCI: Camphor) NIJE UV-filtar i nije obuhvaćen tom zabranom.
Kamfor kao takav nije naveden u Prilozima II, V ili VI Uredbe (EZ) 1223/2009, ali je Uredbom (EU) 2023/1545 uvršten na prošireni popis mirisnih alergena u Prilogu III koje treba deklarirati na etiketi iznad propisanog praga, s rokom usklađenosti do 31.7.2026./2028. Zdravstvena napomena: kamfor je u visokim koncentracijama toksičan pri gutanju (neurotoksičan), stoga proizvodi za djecu obično izbjegavaju ovaj sastojak ili ga koriste u vrlo niskim koncentracijama.
Ekstrakt kore bijele vrbe (INCI: Salix Alba Bark Extract) u kozmetici se koristi kao blagi eksfolijant i umirujući sastojak za kožu sklonu nečistoćama, često opisivan kao "prirodna alternativa" salicilnoj kiselini jer sadrži salicin, biljni prekursor salicilne kiseline.
Enzimi kože mogu djelomično hidrolizirati salicin u salicilnu kiselinu, no udio slobodne salicilne kiseline koji iz toga proizlazi u tipičnim kozmetičkim koncentracijama ekstrakta vrlo je nizak, pa je znanstveno upitno može li ekstrakt kore vrbe u kozmetičkim dozama replicirati eksfolijacijski učinak čiste salicilne kiseline (BHA) - ta se nijansa navodi u strukovnoj literaturi o sastojku. Osim salicina, ekstrakt sadrži flavonoide, tanine i polifenole s antioksidativnim i stežućim djelovanjem.
Sama salicilna kiselina (kao definirana tvar) navedena je u Prilogu III Uredbe (EZ) 1223/2009 s ograničenjima: do 3,0% u proizvodima za kosu koji se ispiru i do 2,0% u ostalim proizvodima, uz zabranu u proizvodima za djecu mlađu od 3 godine (osim šampona). Novije mišljenje SCCS-a (2023., SCCS/1663/23) dodatno je upozorilo da 0,5%-tna koncentracija salicilne kiseline kao konzervansa nije sigurna za djecu u dobi 3-10 godina u većini kategorija proizvoda. Ekstrakt kore vrbe kao botanički sastojak sam po sebi nije klasificiran kao salicilna kiselina i nije automatski podložan istom unosu u Prilogu III, ali proizvođač mora provjeriti stvarni udio oslobođene salicilne kiseline ako se ekstrakt koristi u većim koncentracijama.
Ulje sjemenki šipka (INCI: Rosa Canina Fruit Oil / Seed Oil) u kozmetici se koristi kao emolijent bogat esencijalnim masnim kiselinama (linolna, linolenska) i karotenoidima, s funkcijom njege i obnove izgleda kože - popularno u proizvodima protiv ožiljaka, strija i za antiaging njegu.
Noviji pregledni rad ("Unveiling the mechanisms for the development of rosehip-based dermatological products", Frontiers in Pharmacology, 2024.) sumira dokaze o antioksidativnom i regenerativnom djelovanju ulja šipka na kožu, povezanom s visokim udjelom nezasićenih masnih kiselina i karotenoida. Istraživanja inkapsulacije u liposomske/etosomske sustave (PMC9821806, PMC10217208) ispituju stabilizaciju osjetljivih sastojaka ulja radi poboljšane dermokozmetičke primjene. Treba napomenuti da su kliničke studije na ljudima za specifične tvrdnje (npr. izgled ožiljaka) ograničene brojem i veličinom uzorka.
Ulje šipka nije navedeno u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt korijena čička (INCI: Arctium Lappa Root Extract) u kozmetici se koristi kao antioksidans i sastojak koji pomaže regulirati lučenje sebuma, s primjenom u proizvodima za masnu kožu/vlasište i protiv peruti.
Za razliku od nekih drugih sastojaka s ovog popisa, izravna peer-reviewed dermatološko-kozmetička klinička literatura specifično o topikalnoj primjeni ekstrakta korijena čička na ljudskoj koži relativno je oskudna - dostupni podaci uglavnom dolaze iz industrijskih opisa sastojka (INCI baze poput SpecialChem/CosIng) i tradicionalne fitoterapijske upotrebe, dok su objavljena istraživanja antioksidativnog djelovanja čička (npr. PMC12523641) uglavnom sistemska/oralna, a ne kozmetička. Sastojak sadrži polifenole, biljne sterole i tanine kojima se pripisuje antioksidativno djelovanje, no to treba komunicirati kao tradicionalnu/mehanističku, a ne klinički potvrđenu kozmetičku tvrdnju.
Ekstrakt čička nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Eterično ulje eukaliptusa (INCI: Eucalyptus Globulus Leaf Oil) u kozmetici se koristi zbog osvježavajućeg i antimikrobnog djelovanja - u proizvodima za čišćenje kože, tonicima i njezi vlasišta.
Glavni aktivni sastojak je eukaliptol (1,8-cineol), koji čini i do 70-90% ulja i ima dokumentirano antibakterijsko i antifungalno djelovanje in vitro ("Bioactive, antioxidant and antimicrobial properties of chemically fingerprinted essential oils extracted from Eucalyptus globulus", PMC10768562, 2023.; PMC11597847, 2024.). Prema strukovnim izvorima (Typology/Cosmetic Obs), eukaliptusovo ulje ima relativno nizak senzibilizacijski potencijal (EU senzibilizacijski faktor oko 5%, uglavnom zbog limonena), ali se preporučuje razrjeđivanje prije primjene na osjetljivu kožu.
Eterično ulje eukaliptusa nije samo po sebi navedeno u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009, ali sadrži alergene koje treba deklarirati na etiketi iznad propisanog praga: limonen (izvorni popis 26 alergena) i eukaliptol, koji je Uredbom (EU) 2023/1545 dodan na prošireni popis mirisnih alergena (rok usklađenosti 2026./2028.).
Eterično ulje lišća lovora (INCI: Laurus Nobilis Leaf Oil) u kozmetici se koristi zbog antimikrobnog i antioksidativnog djelovanja, s primjenom u proizvodima protiv peruti i tretmanima za vlasište radi poticanja prokrvljenosti kože glave.
Antimikrobno djelovanje protiv bakterijskih i gljivičnih sojeva potvrđeno je in vitro studijama iz Maroka (PMC7235724) i Bugarske (PMC6412751), koje pripisuju učinak spojevima poput 1,8-cineola, linalola i terpinil-acetata prisutnima u ulju. Antioksidativna aktivnost također je dokumentirana u nekoliko in vitro radova.
Eterično ulje lovora nije samo po sebi navedeno u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009. Sigurnosna napomena: kao i druga eterična ulja, može sadržavati alergene s popisa Priloga III (npr. linalol, eugenol, limonen ovisno o kemotipu) koje treba deklarirati iznad propisanog praga; osobama s poznatom preosjetljivošću na biljna eterična ulja preporučuje se test na malom području kože prije primjene.
Ekstrakt korijena bijelog sljeza (INCI: Althaea Officinalis Root Extract) u kozmetici funkcionira kao umirujući i hidratantni sastojak (skin conditioning/soothing) zahvaljujući visokom udjelu sluzi (mucilaga) - polisaharida koji na koži stvaraju zaštitni, hidratantni film. Koristi se u kremama za suhu i iritiranu kožu te u proizvodima za dojenčad.
In vitro istraživanje protuupalnog i antioksidativnog djelovanja ekstrakta korijena bijelog sljeza na makrofagima ("Anti-inflammatory and Anti-oxidative Effects of Phytohustil® and Root Extract of Althaea officinalis L. on Macrophages in vitro", PMC7090173, 2020.) podupire mehanističku osnovu za umirujuće djelovanje, iako se ta studija primarno odnosi na respiratornu sluznicu, a mehanizam (mukoadhezivni film, protuupalno djelovanje polisaharida) prenosi se analogijom na kožnu primjenu.
Ekstrakt bijelog sljeza nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt zrna zobi (INCI: Avena Sativa Kernel Extract) u kozmetici djeluje protuupalno, protiv svrbeža i antioksidativno, zahvaljujući jedinstvenim spojevima zvanim avenantramidi. Rhealba® je zaštićeni naziv specifičnog ekstrakta klijanca zobi koji razvija i koristi francuska dermokozmetička marka A-Derma (Pierre Fabre) - nije generički naziv za zob, već patentirana sirovina.
Mehanizam djelovanja avenantramida (inhibicija NF-κB signalizacije i oslobađanja proupalnih citokina/histamina) dokumentiran je u pregledu literature o zobi u njezi kože, a specifično za Rhealba® ekstrakt objavljena je in vitro studija o inhibiciji mobilizacije arahidonske kiseline i eikozanoida u ljudskim keratinocitima (Boisnic i Branchet, povezano s A-Derma istraživanjima) te klinička studija na 55 pacijenata s atopijski suhom kožom za A-Derma Exomega kremu koja sadrži Avena Rhealba® ekstrakt. Sigurnosnu procjenu sastojaka zobi objavio je i CIR panel (2019.).
Ekstrakt zobi nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Sigurnosna napomena: iako su rijetki, opisani su slučajevi alergijskih reakcija na proizvode na bazi zobi kod osoba s atopijskom konstitucijom, osobito uz senzibilizaciju na žitarice/gluten - vrijedi navesti na proizvodima namijenjenima osjetljivoj/atopijskoj koži.
Ekstrakt cistusa/bušina (INCI: Cistus Incanus Flower/Leaf/Stem Extract) u kozmetici se koristi kao snažan antioksidans zahvaljujući izrazito visokom udjelu polifenola, prvenstveno elagitanina (2,5-19% u biljnom materijalu) i flavonoida.
Kozmetičko-znanstvena studija ("Characterization of Cistus × incanus L. and Cistus ladanifer L. Extracts as Potential Multifunctional Antioxidant Ingredients for Skin Protecting Cosmetics", PMC7139296, 2020.) izravno je istražila oba ekstrakta cistusa kao antioksidativne sastojke za kozmetiku koja štiti kožu, potvrđujući njihov kapacitet neutralizacije slobodnih radikala relevantnih za fotostarenje kože. Dodatna analiza polifenolnog profila i antioksidativne aktivnosti objavljena je i u PMC10045904 (2023.).
Ekstrakt cistusa nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Napomena: eterično ulje cistusa (labdanum) sadrži cineol, limonen i eugenol - potonja dva su na popisu deklarabilnih mirisnih alergena (Prilog III) kada se koristi ulje, a ne vodeni/glicerinski ekstrakt.
Ekstrakt korijena perunike, poznat i kao orisov korijen (INCI: Iris Florentina Root Extract / Iris Pallida Root Extract), u kozmetici se koristi prvenstveno kao mirisni sastojak (karakterističan violičast miris) te se opisuje kao blago hidratantno i umirujuće sredstvo za površinu kože.
Za razliku od većine ostalih sastojaka s ovog popisa, izravna peer-reviewed dermatološko-kozmetička klinička literatura o učinku Iris florentina/pallida na kožu vrlo je oskudna - dostupni opisi djelovanja (hidratacija, "zaglađivanje" kože) potječu pretežno iz industrijskih INCI baza i parfimerijske struke, a ne iz kontroliranih kliničkih studija, pa se ta tvrdnja treba komunicirati kao tradicionalnu/deklarativnu, ne znanstveno dokazanu. Aktivni sastojci uključuju izoflavonske glikozide, ksantone i masne kiseline (dekanska, palmitinska, miristinska).
Ekstrakt korijena perunike nije naveden u ograničavajućim prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009. Sigurnosna napomena: apsolut/ekstrakt orisovog korijena (irisov apsolut) sam po sebi nije na popisu od preko 80 imenovanih mirisnih alergena Priloga III, no kao mirisni sastojak podliježe općim pravilima o deklaraciji parfemskih sastojaka i preporučuje se oprez kod osoba s poznatom preosjetljivošću na mirisne tvari.
Ekstrakt cvijeta/lista/stabljike biljke Sideritis scardica (INCI: Sideritis Scardica Flower/Leaf/Stem Extract), poznate i kao grčki gorski čaj - tradicionalni biljni čaj s Balkana. U kozmetici se svrstava u antioksidanse i sredstva za kondicioniranje i zaštitu kože prema CosIng klasifikaciji funkcija.
In vitro istraživanja (npr. Sato i sur., "Anti-skin-Aging Activities of Sideritis scardica and 3 Flavonoids With an Uncommon 8-Hydroxyl Moiety", Natural Product Communications, 2022) pokazala su da ekstrakt i njegovi flavonoidi inhibiraju kolagenazu, usporavaju stvaranje AGE-spojeva (produkti uznapredovale glikacije) te smanjuju UVB-induciranu ekspresiju MMP-1 enzima u staničnim modelima - mehanizmi povezani s vidljivim starenjem kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak biljnog podrijetla bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (npr. "antioksidativno djeluje", "pridonosi izgledu njegovane kože"), ne i medicinske.
Iz sjemenki afričkog baobaba hladnim se prešanjem dobiva baobabovo ulje (INCI: Adansonia Digitata Seed Oil), bogato oleinskom, linolnom, palmitinskom i alfa-linolenskom masnom kiselinom. U kozmetici djeluje kao emolijens - omekšava, hidratizira i pridonosi obnovi zaštitne lipidne barijere kože i vlasišta.
Pilot studija sigurnosti i djelotvornosti (da Silva i sur., "Beauty in Baobab: a pilot study of the safety and efficacy of Adansonia digitata seed oil", Revista Brasileira de Farmacognosia, 2016) potvrdila je dobru podnošljivost na koži i hidratantni učinak. Visok udio esencijalnih masnih kiselina i antioksidansa (vitamin E) doprinosi zaštiti od isušivanja i vanjskih utjecaja.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajeno biljno ulje bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Kao i svako biljno ulje, teoretski može izazvati kontaktnu preosjetljivost u pojedinaca alergičnih na srodne biljne vrste.
Ekstrakt korijena bijelog božura (INCI: Paeonia Albiflora Root Extract / Paeonia Lactiflora Root Extract), biljke koja se stoljećima koristi u tradicionalnoj kineskoj medicini. U kozmetici se koristi kao sredstvo za kondicioniranje kože i antioksidans, s naglaskom na ujednačavanje tena.
Glavni aktivni sastojak je paeoniflorin, monoterpenski glikozid kojemu se u laboratorijskim istraživanjima pripisuju antioksidativna i protuupalna svojstva te sposobnost smanjenja vidljivosti neujednačenog tena. Dio dostupnih podataka potječe iz internih/dobavljačkih studija proizvođača ekstrakata, stoga ih treba tumačiti s oprezom dok se ne potvrde neovisnim kliničkim ispitivanjima.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Prema Uredbi (EU) 655/2013 dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje poput "pridonosi ujednačenijem izgledu tena" - ne i tvrdnje o liječenju hiperpigmentacije ili drugih zdravstvenih stanja.
Ekstrakt kore perzijskog svilenog drveta (Albizia julibrissin, INCI: Albizia Julibrissin Bark Extract). U kozmetici se koristi u proizvodima za učvršćivanje i njegu zrele kože (serumi, kreme za predjel oko očiju) zbog antioksidativnog i na koži kondicionirajućeg djelovanja.
Sadrži saponine i flavonoide za koje se u laboratorijskim istraživanjima navodi da usporavaju Maillardovu reakciju, odnosno stvaranje AGE-produkata (uznapredovalih produkata glikacije) koji doprinose gubitku elastičnosti dermalnih vlakana (kolagena i elastina) tijekom starenja kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen biljni ekstrakt bez posebnih ograničenja koncentracije. Dobro se podnosi na koži; dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o izgledu učvršćenosti kože, ne i tvrdnje o liječenju gubitka elastičnosti kao medicinskog stanja.
Ekstrakt korijena biljke Coptis japonica (japansko zlatno korijenje, INCI: Coptis Japonica Root Extract), tradicionalno korištene u istočnoazijskoj medicini. U kozmetici ima funkcije kondicioniranja kože i kose, a navodi se i protumikrobno i djelovanje protiv peruti.
Glavni aktivni sastojak je alkaloid berberin, kojemu se u istraživanjima pripisuju antioksidativna, protuupalna i protumikrobna svojstva; dio istraživanja ispituje i njegov učinak na nakupljanje triglicerida u potkožnim stanicama (relevantno za proizvode s tvrdnjom o izgledu "učvršćivanja" tijela), no ta su istraživanja pretežno predklinička (in vitro/na životinjskim modelima).
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Berberin kao takav nema poseban unos u Prilozima II-VI, no proizvođači moraju osigurati sigurnosnu procjenu koncentracije u konačnoj formulaciji, budući da je riječ o farmakološki aktivnom alkaloidu.
Ekstrakt korijena biljke Astragalus membranaceus (huang qi, INCI: Astragalus Membranaceus Root Extract), tonik u tradicionalnoj kineskoj medicini koji se posljednjih godina koristi i u kozmetici kao antioksidans i sredstvo za kondicioniranje kože.
Sadrži astragaloside, polisaharide i flavonoide kojima se u laboratorijskim istraživanjima pripisuje antioksidativno, protuupalno i fotoprotektivno djelovanje na razini stanica kože. Sustavni pregled dostupnih kliničkih podataka (Journal of Drugs in Dermatology, "Astragalus membranaceus Extract as a Botanical Ingredient for Pigmentary and Anti-Aging Skincare: A Systematic Review") navodi da manje kliničke studije pokazuju poboljšanje hidratacije, tona kože i vidljivosti bora, uz napomenu da su uzorci i trajanje praćenja u tim studijama ograničeni.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen biljni ekstrakt bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt cvijeta japanske kozokrvine (Lonicera japonica, INCI: Lonicera Japonica Flower Extract), biljke iz tradicionalne kineske medicine. U kozmetici se koristi kao antioksidans i sredstvo za kondicioniranje kože, a zbog svog prirodnog protumikrobnog djelovanja često se kombinira s ekstraktom Lonicera caprifolium u komercijalnim "biljnim konzervans-pojačivačima" (npr. Plantservative).
Istraživanja navode širokospektralno protumikrobno djelovanje protiv gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, kvasaca i plijesni, kao i protuupalna svojstva korisna za smirivanje iritirane kože.
Važna regulatorna napomena: sam ekstrakt Lonicera japonica NIJE uvršten u Prilog V Uredbe (EZ) 1223/2009, koji taksativno navodi jedine tvari dopuštene kao konzervansi u kozmetici EU. To znači da ovaj ekstrakt smije doprinositi antimikrobnoj stabilnosti proizvoda i imati kozmetičke koristi za kožu, ali se u EU ne smije koristiti niti deklarirati kao jedini/samostalni konzervans proizvoda - formulacija mora sadržavati odobreni konzervans s Priloga V ako joj je potrebna mikrobiološka zaštita.
Ekstrakt kore južnoameričkog "sapunastog" drveta (Quillaja saponaria, INCI: Quillaja Saponaria Bark Extract). U kozmetici djeluje kao prirodno sredstvo za pjenjenje, čišćenje i emulgiranje - blaža biljna alternativa sintetskim surfaktantima u gelovima za čišćenje, šamponima i tekućim sapunima.
Djelotvornost proizlazi iz visokog udjela triterpenskih saponina - amfifilnih molekula koje uklanjaju sebum i nečistoću uz relativno blago djelovanje na kožnu barijeru u usporedbi sa sintetskim surfaktantima. Saponini imaju i dokumentirano protumikrobno djelovanje.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Napomena o sigurnosti: saponini u visokim koncentracijama mogu iritirati sluznice i oči, stoga se u gotovim proizvodima koriste u kontroliranim, niskim postotcima koje formulator ispituje u sklopu sigurnosne procjene proizvoda.
Ekstrakt korijena sladića (Glycyrrhiza glabra, INCI: Glycyrrhiza Glabra Root Extract), a iz njega se izolira i pročišćeni aktivni spoj glabridin. U kozmetici se koristi za ujednačavanje tena zbog djelovanja na enzime uključene u stvaranje melanina.
Laboratorijska istraživanja pokazuju da glabridin inhibira enzime tirozinazu i TRP-2 (dopakrom-tautomerazu), ključne u sintezi melanina, čime usporava prekomjerno stvaranje pigmenta u koži (pregled: "Licorice and Their Constituents as Active Cosmeceutical Ingredients", Cosmetics, MDPI, 2022). Cijeli ekstrakt korijena sladića dodatno ima i antioksidativno te protuupalno djelovanje.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Prema Uredbi (EU) 655/2013 dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje - "ujednačava ten", "pridonosi ravnomjernijem izgledu kože" - dok se tvrdnje o liječenju hiperpigmentacijskih stanja (melazma, kloazma) smatraju medicinskima i nisu dopuštene u kozmetici.
Ekstrakt cvijeta/čašice hibiskusa (Hibiscus sabdariffa, poznat i kao karkadé, INCI: Hibiscus Sabdariffa Flower Extract). U kozmetici se koristi kao antioksidans i blagi eksfolijant zbog prirodnog sadržaja organskih (hidroksi) kiselina.
Bogat je antocijanima i biljnim kiselinama (uključujući hibiskusnu kiselinu, strukturno srodnu alfa-hidroksi kiselinama) kojima se pripisuje antioksidativno djelovanje te blago potpomaganje površinskog obnavljanja kože. U marketingu se ekstrakt hibiskusa ponekad naziva "prirodni botoks" - takva formulacija je zavaravajuća i ne smije se koristiti jer implicira farmakološki/medicinski učinak koji ekstrakt nema.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje poput "pridonosi svježijem izgledu kože" ili "blago eksfolira", ne i tvrdnje o liftingu ili učinku sličnom injekcijama.
Ekstrakt korijena azijskog žen-šena (Panax ginseng, INCI: Panax Ginseng Root Extract), jedne od najviše proučavanih biljaka u tradicionalnoj istočnoazijskoj medicini. U kozmetici se koristi kao antioksidans i sredstvo za kondicioniranje/revitalizaciju kože.
Aktivni sastojci su ginsenozidi (triterpenski saponini), za koje brojna in vitro i klinička istraživanja (pregledno u časopisu Journal of Ginseng Research) navode antioksidativno djelovanje, poticanje mikrocirkulacije kože te doprinos vidljivosti sjaja i elastičnosti kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen i vrlo raširen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt korijena biljke Withania somnifera (ashwagandha, indijski žen-šen - botanički nesrodan pravom žen-šenu Panax ginseng), adaptogena iz ajurvedske tradicije. U kozmetici se svrstava kao antioksidans i sredstvo za kondicioniranje kože.
Randomizirano dvostruko slijepo placebo-kontrolirano kliničko ispitivanje losiona s 8%-tnim standardiziranim ekstraktom ashwagandhe na fotostarjeloj koži lica (objavljeno u časopisu Clinical, Cosmetic and Investigational Dermatology, dostupno na PMC10017910) pokazalo je poboljšanje mjerenih parametara kože kod ispitanika nakon redovite topikalne primjene.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Napomena: pojam "adaptogen" potječe iz tradicionalne/nutraceutske terminologije i nije priznata kategorija funkcije u EU CosIng bazi niti dopuštena kozmetička tvrdnja sama po sebi - u opisu proizvoda treba se koristiti opisno kozmetičkim izrazima (antioksidativno, smiruje kožu).
Ekstrakt lista biljke Ginkgo biloba (INCI: Ginkgo Biloba Leaf Extract), jedne od najstarijih i najdulje proučavanih biljnih vrsta u farmakognoziji. U kozmetici se koristi kao snažan antioksidans i sredstvo za kondicioniranje/umirivanje kože.
Sadrži flavonoide (kvercetin, kempferol) i specifične terpenske laktone (ginkgolide, bilobalid), spojeve s dobro dokumentiranim antioksidativnim i slobodne-radikale-vezujućim djelovanjem u brojnim laboratorijskim istraživanjima. Tradicionalno mu se pripisuje i potpora mikrocirkulaciji, što se u kozmetici prevodi u tvrdnje o svježijem izgledu kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen i vrlo raširen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt ploda afričkog "kobasičastog drveta" (Kigelia africana, INCI: Kigelia Africana Fruit Extract). U kozmetici se koristi u proizvodima za učvršćivanje kože tijela i predjela dekoltea zbog sadržaja flavonoida i steroidnih saponina.
Dostupni podaci o učinku na čvrstoću i elastičnost kože pretežno potječu iz industrijskih/dobavljačkih studija proizvođača standardiziranih ekstrakata (npr. Kigeline, Greentech) te manjih neovisno neponovljenih ispitivanja, a ne iz opsežnih, neovisno recenziranih kliničkih studija - tu se ograničenost dokaza treba jasno napomenuti.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Prema Uredbi (EU) 655/2013 dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o vidljivoj čvrstoći/izgledu kože (npr. "pridonosi izgledu učvršćenije kože"), a ne tvrdnje o fiziološkoj promjeni veličine ili oblika tkiva (npr. "povećava volumen grudi"), koje bi predstavljale nedopuštenu medicinsku/fiziološku tvrdnju.
Ekstrakt lukovice/latica tulipana, uključujući sortu poznatu kao "crni tulipan" (u komercijalnoj upotrebi, npr. Bloomeffects Black Tulip linija; INCI varira po dobavljaču, najčešće Tulipa Gesneriana Bulb/Flower Extract). Riječ je o relativno novom, uglavnom brendiranom kozmetičkom sastojku bez dugogodišnje neovisne znanstvene literature.
Proizvođači navode sadržaj biljnih hormona (auksin, kinetin), flavonoida, prirodnih hidratantnih faktora (NMF) i organskih kiselina (AHA) kojima se pripisuje hidratantno i blago obnavljajuće djelovanje na kožu, no dostupni podaci pretežno potječu iz materijala samih dobavljača/brendova, a ne iz recenziranih neovisnih kliničkih studija - to treba jasno naznačiti umjesto predstavljanja kao dokazane znanstvene činjenice.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Dopuštene su isključivo općenite kozmetičke tvrdnje o hidrataciji i izgledu kože, bez pretjeranih ili neutemeljenih tvrdnji o "revolucionarnom" djelovanju.
Ekstrakt korijena trave Imperata cylindrica (INCI: Imperata Cylindrica Root Extract), poznate i pod nazivom cogongrass, koja u tradicionalnoj kineskoj medicini ima ulogu "rashlađujuće"/smirujuće biljke. U kozmetici se koristi kao sredstvo za smirivanje i kondicioniranje osjetljive, na crvenilo sklone kože te se pojavljuje u nekim linijama namijenjenim reaktivnoj koži.
Sadrži prirodne osmoprotektivne spojeve (poput DMSP-a), kalij, škrobove i šećere kojima se pripisuje sposobnost zadržavanja vlage i smirivanja kože. Dostupna toksikološka ispitivanja (npr. PMC7488045) uglavnom se odnose na oralnu/sistemsku sigurnost ekstrakta, a ne na specifične dermatološke/topikalne kliničke studije, stoga kozmetičku djelotvornost treba opisivati suzdržano, na temelju sastava i tradicionalne upotrebe.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen biljni ekstrakt bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt kore magnolije (Magnolia officinalis, INCI: Magnolia Officinalis Bark Extract), tradicionalno korištene u kineskoj medicini. U kozmetici se koristi kao antioksidans i sredstvo za smirivanje kože, a zbog protumikrobnog djelovanja ponekad se dodaje formulacijama radi mikrobiološke stabilnosti.
Glavni aktivni sastojci su lignani magnolol i honokiol, polifenolni spojevi s dobro dokumentiranim antioksidativnim, protuupalnim i protumikrobnim djelovanjem u laboratorijskim istraživanjima (npr. protugljivično djelovanje, PMC6600672). Zbog toga se ekstrakt koristi u proizvodima namijenjenima smirivanju crvenila i nadražene, akneične kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Isto kao i kod ekstrakta japanske kozokrvine, valja napomenuti: sam ekstrakt magnolije nije uvršten u Prilog V (popis odobrenih konzervansa) te se u EU ne smije koristiti kao samostalni/jedini konzervans proizvoda, iako doprinosi antimikrobnoj stabilnosti formulacije.
Ekstrakt ploda biljke Terminalia chebula (haritaki, u ajurvedskoj tradiciji nazivan "kralj ljekovitog bilja", INCI: Terminalia Chebula Fruit Extract). U kozmetici se koristi kao snažan antioksidans u proizvodima za njegu lica, kose i vlasišta te u pripravcima za zaštitu od sunca.
Bogat je fenolnim spojevima - galnom i elaginskom kiselinom - kojima se u laboratorijskim ispitivanjima pripisuje visoka sposobnost neutralizacije slobodnih radikala. Objavljeno randomizirano dvostruko slijepo placebo-kontrolirano kliničko ispitivanje (PubMed 36836126, "...Standardized Terminalia chebula Fruit Extracts Reduces Facial Sebum Excretion, Erythema, and Wrinkle Severity") pokazalo je poboljšanje stanja kože lica - no važno je napomenuti da se u toj studiji ekstrakt primjenjivao oralno (kao dodatak prehrani), a ne topikalno, pa se rezultati ne mogu izravno prenijeti na kozmetičku (na kožu nanesenu) primjenu bez dodatnih dokaza.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen biljni ekstrakt bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ekstrakt cvijeta i lista alpske biljke runolist (Leontopodium alpinum, njemački Edelweiss, INCI: Leontopodium Alpinum Extract / Leontopodium Alpinum Callus Culture Extract). Riječ je o zaštićenoj alpskoj biljci pa se u kozmetici pretežno koristi ekstrakt iz kalusnih (laboratorijski uzgojenih biljnih staničnih) kultura, poznat po primjeni u proizvodima poput Klorane. U kozmetici djeluje kao snažan antioksidans i sredstvo za smirivanje i kondicioniranje kože.
Objavljena istraživanja (npr. "Anti-Aging Effects of Leontopodium alpinum (Edelweiss) Callus Culture Extract through Transcriptome Profiling", PMC7074254; "Anti-Inflammatory Effects of Concentrated Ethanol Extracts of Edelweiss Callus Cultures towards Human Keratinocytes and Endothelial Cells", PMC3474292) pokazuju izraženu antioksidativnu aktivnost i protuupalno djelovanje na stanicama kože u laboratorijskim uvjetima, uz izmjerene visoke vrijednosti faktora zaštite od slobodnih radikala (RPF).
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Napomena: oznaka "organski" (bio/organic) odnosi se na certifikaciju načina uzgoja/proizvodnje prema propisima o ekološkoj proizvodnji, a ne na Uredbu o kozmetičkim proizvodima - riječ je o odvojenom regulatornom okviru.
"Citrus" je zbirni pojam za sastojke dobivene iz roda Citrus (limun, naranča, grejp, mandarina, bergamot i dr.) - sokove, ekstrakte kore ili pulpe te eterična ulja. U kozmetici se koriste kao sredstva za njegu kože, antioksidansi (zbog vitamina C i flavonoida) ili mirisni sastojci, ovisno o obliku dobivenom preradom.
Znanstvena osnova ovisi o vrsti i dijelu biljke; opći pregledni radovi o eteričnim uljima agruma (npr. "Biological Activities and Safety of Citrus spp. Essential Oils", Antioxidants, PMC6073409) navode antioksidativna, antimikrobna i protuupalna svojstva in vitro, no klinički dokazi na koži variraju po pojedinom sastojku.
Agrumi kao skupina nisu na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009, no pojedini dijelovi (npr. hladno prešano ulje kore) mogu sadržavati fotosenzibilizirajuće furokumarine, a mirisni sastojci poput limonena, citrala i linaloola podliježu obveznom označavanju alergena (Uredba (EU) 2023/1545) iznad propisanog praga.
Budući da je "Citrus" nespecifičan naziv, za točnu procjenu sigurnosti i regulatornog statusa potrebno je znati točnu vrstu i dio biljke - vidi zasebne unose za limun, naranču, grejp i ulje limunove kore.
Ekstrakt limuna (Citrus Limon Fruit/Peel Extract) dobiva se iz ploda ili kore limuna. Koristi se kao sredstvo za njegu kože i blagi antioksidans zahvaljujući vitaminu C, limunskoj kiselini i flavonoidima (hesperidin, eriocitrin); limunska kiselina djeluje i kao regulator pH.
Objavljeni podaci uglavnom potječu iz in vitro istraživanja antioksidativnog kapaciteta agruma i tradicionalne uporabe za posvjetljivanje tena; kontrolirana klinička ispitivanja specifično za ekstrakt limuna u gotovim formulacijama nedostaju.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Ekstrakt ploda/kore razlikuje se od hladno prešanog eteričnog ulja limunove kore, koje sadrži fotosenzibilizirajuće furokumarine (vidi zaseban unos "Ulje limunove kore").
Zbog prirodnih kiselina moguća je blaga iritacija na osjetljivoj ili oštećenoj koži.
Ekstrakt grejpa (Citrus Paradisi Fruit/Peel Extract) koristi se kao antioksidans i sredstvo za njegu kože; sadrži vitamin C, naringin i druge flavonoide te prirodne kiseline s blagim stežućim (astringentnim) učinkom, zbog čega se često nalazi u proizvodima za masnu i kombiniranu kožu.
Znanstvena literatura o grejpu pretežno je nutritivno-farmakološka (antioksidativni potencijal fenolnih spojeva); izravnih kliničkih dokaza o učinkovitosti grejp-ekstrakta u kozmetičkim formulacijama na koži ima malo - tvrdnje o "posvjetljivanju" temelje se uglavnom na in vitro antioksidativnim testovima, ne na kliničkim ispitivanjima na ljudima.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Napomena: neovisne analize komercijalnih "grapefruit seed extract" konzervansa izvan EU tržišta povremeno su pronalazile nedeklarirane sintetske antimikrobne tvari (npr. benzetonijev klorid); to se odnosi na kvalitetu pojedinih komercijalnih proizvoda, a ne na regulatorni status samog botaničkog ekstrakta u EU.
Ekstrakt naranče (Citrus Sinensis Fruit/Peel Extract) sadrži vitamin C, karotenoide te flavonoide poput hesperidina i narirutina. Koristi se kao antioksidans i sredstvo za njegu kože; hesperidin se u in vitro istraživanjima povezuje s inhibicijom tirozinaze.
Klinička studija standardiziranog ekstrakta crvene naranče (Citrus sinensis) u oralnom obliku pokazala je poboljšanje antioksidativnog kapaciteta kože i smanjenje intenziteta pigmentacijskih mrlja nakon 56 dana (randomizirano, dvostruko slijepo ispitivanje, PMC9182634); rezultati se odnose na oralni unos, ne nužno na topikalnu primjenu u kremama/serumima, pa se ne mogu izravno prenijeti na kozmetički proizvod.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Eterično ulje kore naranče (za razliku od ekstrakta ploda) sadrži limonen i može sadržavati tragove furokumarina te podliježe istim napomenama o deklariranju alergena kao i drugi citrusni ekstrakti kore.
Ulje limunove kore (Citrus Limon Peel Oil) hladno je prešano eterično ulje iz kore limuna. INCI funkcija: sredstvo za njegu kože i mirisni sastojak. Sadrži limonen (glavna komponenta) i citral.
Hladno prešano ulje limunove kore sadrži furokumarine (najviše bergapten/5-metoksipsoralen među citrusnim uljima), koji nakon nanošenja na kožu i izlaganja UV zračenju mogu izazvati fototoksičnu reakciju (fitofotodermatitis - crvenilo, pojačana pigmentacija ili opekline). Destilirana ulja limuna sadrže znatno manje furokumarina.
Regulatorno, Uredba (EZ) 1223/2009, Prilog II, unos 358, zabranjuje izravno dodavanje furokumarina (npr. bergapten, 8-MOP, 5-MOP); kada furokumarini potječu iz prirodnih sastojaka poput ulja limunove kore, njihova ukupna količina u gotovom proizvodu mora ostati ispod 1 mg/kg. Limonen i citral su na EU popisu alergena mirisnih tvari (Uredba (EU) 2023/1545) i moraju biti navedeni na deklaraciji iznad propisanog praga (0,001% za proizvode koji ostaju na koži).
Zbog toga se proizvodi s ovim uljem obično formuliraju u ograničenim koncentracijama ili se preporučuje izbjegavanje izravnog sunčeva zračenja nakon primjene.
Ulje koštica marelice (Prunus Armeniaca Kernel Oil) biljno je ulje bogato oleinskom i linolnom masnom kiselinom te vitaminom E. INCI funkcija: emolijent i sredstvo za njegu kože - omekšava i hidratizira kožu te smanjuje transepidermalni gubitak vode.
Neovisno tijelo Cosmetic Ingredient Review (CIR, SAD) provelo je sigurnosnu procjenu ulja koštica marelice i zaključilo da je sastojak siguran za primjenu u kozmetičkim proizvodima uz uobičajene koncentracije.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički emolijent bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Ekstrakt ploda marelice, koji se rjeđe koristi, ima manje razrađenu znanstvenu dokumentaciju od ulja koštica.
Ekstrakt maline (Rubus Idaeus Fruit/Leaf Extract) sadrži vitamin C, elaginsku kiselinu i antocijane s antioksidativnim djelovanjem. Ekstrakt kulture stanica lista maline posebno se istražuje zbog visokog sadržaja polifenola.
Randomizirano kontrolirano ispitivanje s razdvojenim licem (Rattanawiwatpong i sur., Journal of Cosmetic Dermatology, 2020, PMC7027822) ispitivalo je serum s 20% vitamina C, 1% vitamina E i 0,0005% ekstrakta kulture stanica lista maline te je nakon 8 tjedana pokazalo poboljšanje sjaja kože i smanjenje hiperpigmentacije - budući da je ekstrakt maline bio samo jedan od tri aktivna sastojka u kombinaciji, rezultat se ne može pripisati isključivo njemu.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. INCI funkcija: antioksidans, sredstvo za njegu kože.
Ekstrakt marakuje (Passiflora Edulis Fruit/Seed Extract) dobiva se iz ploda ili sjemenki pasiflore. Sjemenke ljubičaste marakuje sadrže piceatanol (analog resveratrola), askorbinsku kiselinu i flavonoide, dok kora i pulpa sadrže polifenole (flavan-3-oli, fenolne kiseline).
Objavljena istraživanja uglavnom su in vitro (protuupalno djelovanje, poticanje proliferacije fibroblasta) ili nutraceutska; jedna manja klinička studija ispitivala je kremu s 6% ekstrakta sjemenki marakuje kod strija, no dokazi za standardnu kozmetičku primjenu (serumi, kreme za lice) na razini velikih kliničkih ispitivanja ograničeni su.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. INCI funkcija: sredstvo za njegu kože, antioksidans.
Ekstrakt nara (Punica Granatum Extract, iz ploda, sjemenki ili kore) bogat je elaginskom kiselinom, punikalaginima, flavonoidima i antocijanima - spojevima s izraženim antioksidativnim djelovanjem in vitro.
Recentne studije pokazuju fotoprotektivno i protuupalno djelovanje ekstrakta kore nara na modelima rekonstruirane ljudske kože izložene UVA zračenju, uključujući inhibiciju MMP-1 (enzima koji razgrađuje kolagen) - npr. istraživanje u Food Science & Nutrition (2025) te pregledni rad "Punica granatum L. Extracts and Their Effects on Healthy and Diseased Skin" (PMC11054180). Fermentirani ekstrakti nara također su istraženi u kontekstu zaštite od oksidativnog stresa povezanog sa starenjem kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Sastojci nara imaju GRAS status u prehrambenoj primjeni u SAD-u, što podupire opću sigurnosnu sliku, no GRAS nije EU kozmetička kategorija niti zamjenjuje procjenu sigurnosti nositelja odgovornosti prema Uredbi (EZ) 1223/2009.
Ekstrakt papirnatog duda (Broussonetia Papyrifera Root/Bark/Fruit Extract) tradicionalan je sastojak istočnoazijske biljne medicine, danas poznat u kozmetici prvenstveno kao sredstvo za ujednačavanje tena zbog flavonoida (uklj. broussochalkon) koji inhibiraju tirozinazu - enzim ključan za sintezu melanina.
In vitro istraživanja (npr. "Tyrosinase Inhibitors from Paper Mulberry" te pregledni rad "Biological Activities of Paper Mulberry: More than a Skin-Lightening Agent", Cosmetics, MDPI, 2022) pokazuju da ekstrakt već pri niskoj koncentraciji (~0,4%) značajno inhibira aktivnost tirozinaze u laboratorijskim testovima, uz izvještaje o slaboj iritantnosti pri 1% u testovima na koži. Riječ je pretežno o in vitro/predkliničkim podacima; velika klinička ispitivanja na ljudskoj koži nisu pronađena u dostupnoj literaturi.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Prema Uredbi (EU) 655/2013 o kozmetičkim tvrdnjama, dopušteno je opisivati kozmetički učinak ("ujednačava ten", "posvjetljuje"), ali ne medicinske tvrdnje niti usporedbe s lijekovima poput hidrokinona.
Ekstrakt rogača (Ceratonia Siliqua Extract, iz mahune ili sjemenki) sadrži tanine (galotanine, proantocijanidine, katehine) i fenolne kiseline s antioksidativnim djelovanjem.
Studije in vitro pokazuju da ekstrakti rogača imaju antioksidativni kapacitet, inhibiraju tirozinazu i kolagenazu te blokiraju stvaranje uznapredovalih produkata glikacije (AGEs) uzrokovanih glukozom, uz određenu UVB apsorpciju ("Biological Activities of Ceratonia siliqua Pod and Seed Extracts", International Journal of Molecular Sciences, 2023, PMC10418674). Podaci o depigmentacijskim svojstvima ekstrakta rogača uglavnom su na razini laboratorijskih/predkliničkih testova, ne velikih kliničkih ispitivanja na ljudima.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. INCI funkcija: antioksidans, sredstvo za njegu kože.
Grožđana voda (Vitis Vinifera Fruit Water) vodena je frakcija dobivena prešanjem ili destilacijom grožđa, koja sadrži topljive polifenole, šećere i minerale u nižoj koncentraciji od koncentriranih ekstrakata. Koristi se kao baza/otapalo te blagi sastojak za njegu kože u tonicima i sprejevima za lice.
Neovisno tijelo Cosmetic Ingredient Review (CIR, SAD) provelo je sigurnosnu procjenu 24 sastojka dobivena iz Vitis vinifera (grožđa), uključujući vodu iz grožđa, te ih je ocijenilo sigurnima uz uobičajene koncentracije primjene.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Kao vodena baza, znanstvena dokumentacija specifičnih dermatoloških učinaka (za razliku od koncentriranih ekstrakata poput polifenola grožđa ili resveratrola) ograničena je na opću ulogu blagog toničkog/hidratantnog sastojka.
Polifenoli grožđa (Vitis Vinifera Seed/Skin Extract, standardizirani na sadržaj proantocijanidina i flavan-3-ola) izoliraju se najčešće iz sjemenki i kožice grožđa - nusprodukata proizvodnje vina. Djeluju kao antioksidansi koji neutraliziraju slobodne radikale.
Brojne in vitro i predkliničke studije pokazuju da proantocijanidini iz sjemenki grožđa smanjuju oksidativni stres uzrokovan UV zračenjem i podupiru zaštitu kolagena; sigurnosna procjena CIR-a za sastojke iz Vitis vinifera obuhvaća i ove ekstrakte te ih ocjenjuje sigurnima uz uobičajene koncentracije. Klinički podaci specifično za topikalnu primjenu na ljudskoj koži manje su brojni nego za resveratrol.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. INCI funkcija: antioksidans, sredstvo za njegu kože.
Resveratrol je polifenolni fitoaleksin (stilben) koji biljke, uključujući vinovu lozu, prirodno proizvode kao obranu od stresa i patogena; u kozmetici se koristi kao antioksidans, izoliran iz kožice grožđa, japanskog dragušca (Polygonum cuspidatum) ili proizveden biotehnološki.
Opsežna literatura (pregledni rad "Resveratrol as an active ingredient for cosmetic and dermatological applications: A review", PubMed 29737899; "The grape antioxidant resveratrol for skin disorders", Archives of Biochemistry and Biophysics, 2010) opisuje antioksidativno i protuupalno djelovanje te zaštitu keratinocita od UVB-induciranog oksidativnog stresa u staničnim i životinjskim modelima. Dokazi kod ljudi za kozmetičke svrhe uglavnom dolaze iz manjih studija i kombiniranih formulacija, ne iz velikih neovisnih kliničkih ispitivanja isključivo resveratrola.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički antioksidans bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Napomena o stabilnosti: resveratrol je fotoosjetljiv, termički nestabilan i slabo topljiv u vodi, zbog čega proizvođači često koriste stabilizirane derivate ili posebne formulacijske sustave - ovo je formulacijsko, ne regulatorno pitanje.
Viniferine® je zaštićeni (patentirani) aktivni sastojak tvrtke Caudalie, dobiven iz soka i izdanaka vinove loze (Vitis vinifera) - stilbenski spoj (dimer resveratrola) povezan s francuskom vinogradarskom tradicijom posvjetljivanja pigmentacijskih mrlja sokom mladica loze.
Prema podacima proizvođača, Viniferine® smanjuje ekspresiju enzima tirozinaze i prijenos melanina u internim in vitro testovima, uz tvrdnje o učinkovitosti superiornoj vitaminu C i niacinamidu u usporedbama proizvođača. Budući da je riječ o patentiranom, komercijalno zaštićenom kompleksu, neovisno recenzirana (peer-reviewed) klinička literatura izvan materijala tvrtke Caudalie javno je ograničeno dostupna - navedene brojke potječu iz materijala proizvođača, ne iz neovisnih znanstvenih časopisa.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 kao poseban unos - sastojci na bazi Vitis vinifera općenito nisu ograničeni. Kao derivat resveratrola, viniferin dijeli osnovnu antioksidativnu kemijsku klasu (stilbeni) sa spojevima proučavanim u neovisnoj literaturi o grožđu, no sama formulacija Viniferine® specifična je za jednog proizvođača.
Vinolevure® je zaštićeni aktivni sastojak tvrtke Caudalie, dobiven iz kvasca vina (fermentacijski nusprodukt proizvodnje vina, Vitis vinifera), a u kozmetici se koristi kao hidratantni sastojak koji podupire kožnu barijeru.
Prema navodima proizvođača, ekstrakt vinskog kvasca sadrži beta-glukane i aminokiseline koji podupiru zadržavanje vlage i jačaju obrambenu funkciju kože. Kao i kod Viniferine®, riječ je o patentiranom kompleksu jednog proizvođača za koji neovisno recenzirana klinička literatura javno dostupna izvan materijala tvrtke Caudalie nije pronađena - navode o mehanizmu treba tumačiti kao tvrdnje proizvođača, ne kao potvrđene neovisnim istraživanjem.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - ekstrakti kvasca uobičajeni su kozmetički sastojci bez posebnih koncentracijskih ograničenja. INCI funkcija: sredstvo za njegu kože, hidratant.
Ekstrakt sjemena celera (Apium Graveolens Seed Extract) koristi se kao antioksidans i sastojak s umirujućim svojstvima za kožu, zahvaljujući polifenolima i eteričnim spojevima poput limonena.
Cijela biljka celera, uključujući sjeme, sadrži furokumarine/psoralene (spojeve karakteristične za porodicu Apiaceae) koji su poznati uzročnici fitofotodermatitisa - fototoksične reakcije kože nakon kontakta sa sokom ili ekstraktom biljke i naknadnog izlaganja UV zračenju; ovo je dobro dokumentirano u dermatološkoj literaturi (npr. pregled fitofotodermatitisa uzrokovanog celerom, Cutis/MDedge).
Regulatorno, isto načelo kao kod agruma primjenjuje se i ovdje: Uredba (EZ) 1223/2009, Prilog II, unos 358, ograničava ukupnu količinu furokumarina (uključujući iz prirodnih ekstrakata poput celera) na ispod 1 mg/kg u gotovom proizvodu. Ekstrakt sjemena sadrži manje furokumarina od soka svježe biljke ili eteričnog ulja lista/stabljike, no proizvođači bi trebali imati dokumentaciju o sadržaju furokumarina za svaku šaržu.
Nije uvršten kao zaseban obvezni alergen na EU popisu (Uredba (EU) 2023/1545), no ako se koristi eterično ulje celera s deklariranim udjelom limonena ili drugih listanih alergena, ta pravila o označavanju vrijede.
Morski komorač (Crithmum Maritimum Extract), poznat i kao "biserac" ili "sea fennel", halofitna je biljka koja raste na stjenovitim obalama Sredozemlja. U kozmetici se ekstrakt koristi zbog sadržaja antioksidansa (klorogenska kiselina i njeni izomeri, flavonoidi), vitamina i minerala.
Recentne in vitro studije ("In Vitro Antioxidant and Anti-Inflammatory Activities of Crithmum maritimum for Anti-Aging Skin Care", Cosmetics, MDPI 2026) pokazuju značajno antioksidativno djelovanje na žive keratinocite (smanjenje oksidativnog stresa za oko 50% u testiranim uvjetima) te protuupalna svojstva, uz potvrdu antioksidativnog kapaciteta DPPH/ORAC/FRAP testovima. Riječ je pretežno o predkliničkim/in vitro podacima; velika klinička ispitivanja na ljudskoj koži nisu pronađena.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Eterično ulje morskog komorača sadrži limonen (jedna od dominantnih komponenti), pa se, ako se koristi ulje umjesto vodenog/hidroalkoholnog ekstrakta, primjenjuju ista pravila o deklariranju alergena mirisnih tvari.
Arganovo ulje dobiva se hladnim prešanjem sjemenki ploda stabla arganije (Argania spinosa), endemične biljke jugozapadnog Maroka. Bogato je oleinskom i linolnom kiselinom te prirodnim tokoferolima (vitamin E). U CosIng bazi vodi se kao emolijens i sredstvo za njegu kože (skin conditioning agent) koje omekšava i hidratizira površinu kože.
Klinička studija Boucetta i sur. (Clinical Interventions in Aging, 2015., DOI: 10.2147/CIA.S71684) pokazala je da svakodnevna oralna i/ili topikalna primjena arganovog ulja tijekom 60 dana kod postmenopauzalnih žena statistički značajno poboljšava elastičnost kože (parametri R2, R5, R7 mjereno kutometrom). Riječ je o jednoj od rijetkih kontroliranih kliničkih studija na ovom sastojku; ostala svojstva (antioksidativno djelovanje tokoferola) uglavnom su mehanistički utemeljena.
Arganovo ulje nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja. Kao koštičavo ulje teoretski nosi mali rizik alergijske reakcije kod osoba s teškom alergijom na orašaste plodove/koštice, iako je rizik nakon rafinacije nizak jer se alergeni proteini uglavnom uklanjaju.
Ulje avokada dobiva se prešanjem mesa ploda avokada (Persea gratissima / Persea americana). Sadrži neuobičajeno visok udio nesaponificirajuće frakcije (5-12%) koja uključuje beta-sitosterol i druge fitosterole te alfa-tokoferol. U CosIng bazi klasificirano je kao emolijens/okluziv i sredstvo za njegu kože.
Istraživanja o poticanju sinteze kolagena provedena su pretežno na životinjskim i in vitro modelima (npr. studija na štakorima u Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine, 2013., i mišji model u World Veterinary Journal, 2024.) koja pokazuju bržu regeneraciju rana i veću gustoću kolagena nakon primjene pripravaka s uljem avokada. Izravnih velikih dvostruko slijepih kliničkih studija na ljudskoj koži nema u većoj mjeri, pa je dokazna osnova pretežno pretklinička.
Ulje avokada nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Rijetko izaziva iritacije i smatra se dobro podnošljivim.
Maslinovo ulje (Olea europaea) dobiva se prešanjem ploda masline. Sastoji se pretežno od oleinske kiseline (60-80%) uz skvalen, fenolne spojeve i vitamin E. U CosIng bazi klasificirano je kao emolijens/okluziv.
Za razliku od tradicionalne reputacije 'njegujućeg' ulja, kontrolirana studija Danby i sur. (Pediatric Dermatology, 2013., DOI: 10.1111/j.1525-1470.2012.01865.x) pokazala je da topikalna primjena maslinovog ulja dva puta dnevno tijekom 4-5 tjedana značajno oštećuje kožnu barijeru (mjereno povećanim transepidermalnim gubitkom vode), zbog čega su autori odsavjetovali njegovu primjenu za njegu suhe kože dojenčadi. Visok udio oleinske kiseline narušava raspored lipida u rožnatom sloju kože; noviji pregledni radovi napominju da je taj učinak manje izražen kada se oleinska kiselina koristi u formulaciji zajedno s drugim masnim kiselinama, a ne kao čisto ulje.
Maslinovo ulje nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009, no navedeni podaci o oštećenju barijere razlog su zašto se u kozmetici sve češće izbjegava u visokim koncentracijama u proizvodima namijenjenim osjetljivoj, atopijskoj koži i njezi dojenčadi.
'Ulje' jojobe (Simmondsia chinensis) tehnički nije triglicerid nego tekući voštani ester - dugolančane masne kiseline vezane esterskom vezom na dugolančane masne alkohole. Ta ga struktura čini kemijski vrlo sličnim ljudskom sebumu, za razliku od klasičnih biljnih ulja. U CosIng bazi vodi se kao emolijens i sredstvo za njegu kože/kose.
Zbog voštane strukture jojoba se ne inkorporira lako u lipide unutar pora, pa se u dermatološkoj literaturi navodi kao slabo komedogena (2/5 na Fulton ljestvici komedogenosti). Manja istraživanja pokazuju da poboljšava funkciju kožne barijere i smanjuje transepidermalni gubitak vode, uz opisano blago protuupalno djelovanje - no riječ je pretežno o manjim ili in vitro studijama, ne o velikim randomiziranim kliničkim ispitivanjima.
Ulje jojobe nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je i dobro podnošljiv kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Karite (shea) maslac dobiva se iz sjemenki ploda afričkog stabla Vitellaria paradoxa (INCI naziv Butyrospermum parkii je stariji botanički sinonim). Sadrži oleinsku i stearinsku kiselinu te znatan udio nesaponificirajuće frakcije s triterpenskim esterima. U CosIng bazi klasificiran je kao emolijens/okluziv i sredstvo za njegu kože.
Klinička istraživanja pokazuju da krema s ekstraktom karite bogatim triterpenima povećava debljinu epidermisa i gustoću kolagenske mreže te značajno smanjuje transepidermalni gubitak vode uz povećanu hidrataciju kože. Zasebna studija na osobama s blagim do umjerenim atopijskim dermatitisom pokazala je da svakodnevna primjena kreme s karite maslacem tijekom nekoliko tjedana smanjuje ozbiljnost simptoma i svrbež. Izolirani triterpenski esteri iz karite pokazali su i protuupalnu aktivnost in vitro (smanjenje TNF-α nakon UV izlaganja stanica).
Karite maslac nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao proizvod ploda drveta iz porodice Sapotaceae ne spada u skupinu uobičajenih orašastih alergena, pa je alergijski rizik nizak.
Kakao maslac dobiva se prešanjem pečenih sjemenki ploda kakaovca (Theobroma cacao). Na sobnoj temperaturi kruta je mast bogata palmitinskom, stearinskom i oleinskom kiselinom. U CosIng bazi vodi se prvenstveno kao okluzivni emolijens koji stvara film na površini kože i usporava gubitak vode.
Popularno vjerovanje da kakao maslac sprječava strije nije potvrđeno kliničkim dokazima: dvostruko slijepo, placebom kontrolirano randomizirano ispitivanje na 175 trudnica (ClinicalTrials.gov NCT00114660, objavljeno u BJOG) nije pronašlo statistički značajnu razliku u pojavi strija između skupine koja je koristila losion s kakao maslacem i placebo skupine - vjerojatno zato što strije nastaju dublje, u dermisu, do kojeg topikalni proizvodi ne dopiru u dovoljnoj mjeri. Dobro je dokumentirano da kakao maslac učinkovito hidratizira i omekšava površinski sloj kože te poboljšava subjektivni osjećaj elastičnosti.
Kakao maslac nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Rijetko uzrokuje iritacije; u marketinškim materijalima treba izbjegavati tvrdnju o 'sprječavanju strija' jer nije klinički potvrđena.
Kokosovo ulje dobiva se iz jezgre ploda kokosove palme (Cocos nucifera). Sastoji se pretežno od zasićenih masnih kiselina srednje duljine lanca (laurinska kiselina ~45-50%), zbog čega je na sobnoj temperaturi polukruto. U CosIng bazi klasificirano je kao emolijens/okluziv.
Randomizirano dvostruko slijepo kliničko ispitivanje Evangelista i sur. (International Journal of Dermatology, 2014., DOI: 10.1111/ijd.12339) na 117-ero djece s blagim do umjerenim atopijskim dermatitisom pokazalo je da djevičansko kokosovo ulje značajnije smanjuje SCORAD indeks (za 68% naspram 38% kod mineralnog ulja) i transepidermalni gubitak vode u odnosu na mineralno ulje. Mehanistička istraživanja iz 2018. pokazuju da djevičansko kokosovo ulje povećava ekspresiju akvaporina-3, involukrina i filagrina - proteina važnih za funkciju kožne barijere - te ima protuupalni učinak in vitro.
Kokosovo ulje nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Zbog izrazito okluzivne, guste teksture kod nekih tipova kože (posebno masne, aknoične kože) opisuje se povećan rizik komedogenosti u usporedbi s lakšim uljima poput suncokretova.
Ricinusovo ulje dobiva se hladnim prešanjem sjemenki biljke Ricinus communis. Jedinstveno je po tome što se sastoji od oko 90% ricinolne kiseline - rijetke masne kiseline s dodatnom hidroksilnom skupinom, koja mu daje visoku viskoznost i sposobnost stvaranja glatkog, sjajnog filma na koži i kosi. U CosIng bazi vodi se kao emolijens/okluziv, a zbog viskoznosti koristi se i za poboljšanje teksture i sjaja (npr. u balzamima za usne i proizvodima za trepavice).
Dokazna osnova pretežno je mehanistička i tradicionalna: dobro je dokumentirano da djeluje kao okluziv koji smanjuje transepidermalni gubitak vode, a in vitro istraživanja ricinolne kiseline pokazuju blago protuupalno djelovanje. Kvalitetnih dvostruko slijepih kliničkih ispitivanja specifično za kozmetičku primjenu na koži/kosi ima malo; tvrdnje o 'poticanju rasta trepavica ili kose' nisu potkrijepljene kvalitetnim kliničkim dokazima.
Ricinusovo ulje nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Smatra se niskoalergenim, no zbog guste, filmotvorne teksture može biti komedogeno kod sklonosti aknama ako se koristi u visokim koncentracijama.
Bademovo ulje dobiva se hladnim prešanjem sjemenki slatkog badema (Prunus amygdalus var. dulcis). Bogato je oleinskom (60-90%) i linolnom kiselinom te vitaminom E. CosIng ga klasificira kao emolijens i sredstvo za njegu kože; pripada skupini G1 biljnih ulja prema standardima prirodnih kozmetičkih sastojaka.
Sigurnosna procjena CIR (Cosmetic Ingredient Review) navodi da su nerazrijeđeno bademovo ulje i formulacije s udjelom 0,1-25% ocijenjene kao praktički neiritirajuće i nesenzibilizirajuće u testovima na koži. Djelovanje kao omekšivač i sredstvo koje poboljšava fleksibilnost kože dobro je dokumentirano; tvrdnje o specifičnijim učincima (npr. 'posvjetljivanje tena') slabije su potkrijepljene.
Bademovo ulje nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao proizvod koštičavog voća/orašastih plodova nosi realan rizik alergijske reakcije kod osoba s alergijom na bademe ili druge orašaste plodove - reakcije uzrokuju uglavnom proteini, koji se rafinacijom uvelike, ali ne nužno potpuno, uklanjaju, pa je oprez opravdan; INCI naziv (Prunus Amygdalus Dulcis Oil) mora biti deklariran na pakiranju.
Ulje grožđanih koštica dobiva se prešanjem sjemenki grožđa (Vitis vinifera), nusproizvoda proizvodnje vina. Sadrži visok udio linolne kiseline te fenolne spojeve karakteristične za grožđe, prvenstveno oligomerne proantocijanidine (OPC), poznate po snažnom antioksidativnom kapacitetu. U CosIng bazi klasificirano je kao emolijens i antioksidans/sredstvo za njegu kože.
Antioksidativno djelovanje proantocijanidina iz grožđa relativno je dobro potkrijepljeno in vitro istraživanjima (inhibicija oštećenja DNA i proteina slobodnim radikalima), no ta su istraživanja uglavnom rađena s koncentriranim ekstraktom sjemenki, ne sa samim uljem, koje sadrži znatno niže koncentracije polifenola. Za samo ulje dokazi su pretežno vezani uz emolijentno djelovanje i lakšu, nemasnu teksturu pogodnu za mješovitu i masnu kožu.
Ulje grožđanih koštica nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja.
Ulje pšeničnih klica dobiva se hladnim prešanjem klica zrna pšenice (Triticum vulgare/aestivum). Odlikuje se iznimno visokim udjelom vitamina E (tokoferola) u odnosu na druga biljna ulja, uz linolnu kiselinu i fitosterole. U CosIng bazi vodi se kao emolijens i antioksidans.
Dokazna osnova za samo ulje kao kozmetički sastojak temelji se prvenstveno na dobro poznatom antioksidativnom mehanizmu vitamina E (neutralizacija slobodnih radikala, usporavanje lipidne peroksidacije kožnih lipida) te tradicionalnoj upotrebi kao omekšivača; namjenskih kliničkih ispitivanja specifično za ulje pšeničnih klica u kozmetici ima malo.
Ulje pšeničnih klica nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Budući da potječe od pšenice, relevantni su proteini glutena, koji se hladno prešanim uljem prenose u zanemarivim količinama; kozmetički proizvodi (za razliku od hrane) u EU nemaju obvezu deklariranja alergena na pšenicu na isti način kao prehrambeni proizvodi, no osobama s celijakijom ili teškom alergijom na pšenicu ipak se preporučuje oprez, posebno kod proizvoda koji dolaze u blizinu usta.
Ulje šipka dobiva se hladnim prešanjem sjemenki ploda divlje ruže (Rosa canina, Rosa moschata, Rosa rubiginosa). Bogato je polinezasićenim masnim kiselinama (linolna i alfa-linolenska) te sadrži karotenoide (prekursore vitamina A) i tragove trans-retinojske kiseline. CosIng ga klasificira kao emolijens i sredstvo za njegu kože.
Prospektivno kliničko ispitivanje na 108 pacijenata nakon kirurškog zahvata pokazalo je da dvomjesečna primjena čistog ulja šipka dva puta dnevno smanjuje eritem, promjenu boje i atrofiju ožiljka u odnosu na kontrolnu skupinu bez tretmana, praćeno u razdoblju od 6 i 12 tjedana. Sustavni pregled literature (Belkhelladi i sur., Journal of Cosmetic Dermatology, 2024., DOI: 10.1111/jocd.15971) zaključuje da ulje šipka ima uvjerljiv mehanizam djelovanja na cijeljenje rana i izgled ožiljaka, uz napomenu da su potrebna metodološki rigoroznija istraživanja za konačne zaključke.
Ulje šipka nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Zbog visokog udjela nezasićenih masnih kiselina osjetljivo je na oksidaciju/užeglost, pa se preporučuje čuvanje u tamnoj ambalaži i hladnijim uvjetima; alergijski profil je nizak.
Napomena: 'ulje karanje' i 'ulje pongamije' odnose se na isti biljni izvor. Pongamia glabra stariji je botanički sinonim za danas priznati naziv vrste, Pongamia pinnata (poznata i kao Millettia pinnata), pa je riječ o istom ulju poznatom u trgovini pod indijskim nazivom 'karanja oil' ili 'pongamia oil'. Podaci u ovom unosu i unosu 'Ulje pongamije' odnose se na isti sastojak.
Ulje karanje dobiva se hladnim prešanjem sjemenki drveta Pongamia pinnata, rasprostranjenog u južnoj Aziji. Karakteristično sadrži furanoflavonoide karanjin (~2,2%) i pongamol (<1%), spojeve koji mu daju gorkast miris i tamnu boju te izražena antioksidativna svojstva. U kozmetičkoj literaturi navodi se kao emolijens sa svojstvima sredstva za njegu kože.
In vitro istraživanja pokazuju da pongamol i karanjin apsorbiraju UV zračenje (strukturno je pongamol sličan avobenzonu, priznatom UVA filteru); mjerenja in vitro navode SPF vrijednosti od otprilike 15 do 30 za čisto ulje. Važno je naglasiti da ulje karanje NIJE odobreni UV filter prema Prilogu VI Uredbe (EZ) 1223/2009 te se ne smije koristiti niti oglašavati kao zamjena za proizvod s deklariranim SPF-om - in vitro apsorpcija ne dokazuje kliničku fotoprotekciju na koži.
Ulje karanje samo po sebi nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009, ali se ne smije koristiti za tvrdnje o zaštiti od sunca jer nije uvršteno u Prilog VI.
Ulje pongamije istovjetno je ulju karanje - Pongamia pinnata je danas prihvaćen botanički naziv vrste, dok se Pongamia glabra ('karanja') koristi kao stariji sinonim za istu biljku. Riječ je dakle o duplikatu istog sastojka pod dva različita naziva koja se pojavljuju u trgovini i literaturi; puni opis vidjeti pod unosom 'Ulje karanje'.
Ukratko: dobiva se hladnim prešanjem sjemenki, sadrži furanoflavonoide karanjin i pongamol s antioksidativnim i in vitro UV-apsorpcijskim svojstvima, ali NIJE odobreni UV filter prema Prilogu VI Uredbe (EZ) 1223/2009. Samo ulje nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009, ali se ne smije koristiti za tvrdnje o zaštiti od sunca.
Ulje makadamije dobiva se prešanjem orašastih plodova stabla makadamije (Macadamia ternifolia / integrifolia). Posebnost mu je neuobičajeno visok udio palmitoleinske kiseline (12-25%), rijetke masne kiseline koja je prisutna i u ljudskom sebumu, a čija razina u koži opada s godinama. U CosIng bazi klasificirano je kao emolijens i sredstvo za njegu kože.
In vitro istraživanja pokazuju da ulje makadamije djeluje kao hvatač ABTS radikala, inhibitor lipidne peroksidacije i inhibitor hijaluronidaze (enzima koji razgrađuje hijaluronsku kiselinu u koži). Manje kliničko ispitivanje (usporedba nanoemulzije i konvencionalne kreme s uljem makadamije, objavljeno u PMC) pokazalo je poboljšanu hidrataciju kože i smanjenje vidljivosti bora nakon primjene. Sličnost palmitoleinske kiseline s prirodnim lipidima kože mehanistička je osnova za tvrdnje o brzoj apsorpciji i dobroj kompatibilnosti s kožom.
Ulje makadamije nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao orašasto ulje nosi teoretski rizik alergijske reakcije kod osoba s alergijom na orašaste plodove, iako je rizik za rafinirano ulje nizak.
Skvalan je zasićeni ugljikovodik nastao hidrogenacijom skvalena, prirodnog sastojka ljudskog sebuma i mnogih biljnih ulja. Danas se u kozmetici gotovo isključivo koristi biljni skvalan, dobiven iz maslinovog ulja ili fermentacijom šećerne trske, dok se povijesno (od 1950-ih) skvalan pretežno dobivao iz jetre morskih pasa dubinskih vrsta. Zbog održivosti i zaštite ugroženih vrsta morskih pasa (CITES ograničenja na pojedine vrste) industrija je u velikoj mjeri prešla na biljne izvore. U CosIng bazi klasificiran je kao emolijens i okluziv - kemijski identičan bez obzira na podrijetlo (biljno ili životinjsko).
Skvalan je dobro poznat po visokoj oksidativnoj stabilnosti (za razliku od skvalena, koji lako oksidira) i sposobnosti oponašanja prirodnih lipida kože, čime pridonosi omekšavanju kože i smanjenju transepidermalnog gubitka vode. Nekomedogen je i dobro se podnosi, s dugom poviješću sigurne kozmetičke primjene.
Skvalan (biljnog podrijetla) nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Preporučljivo je pri komunikaciji prema kupcima naglasiti biljno podrijetlo (maslina/šećerna trska), jer je to danas standard u EU kozmetici i odgovara na uobičajenu zabrinutost potrošača vezanu uz skvalan iz morskih pasa.
Ulje boraga dobiva se hladnim prešanjem sjemenki biljke Borago officinalis. Ističe se jednim od najviših udjela gama-linolenske kiseline (GLA, omega-6 masna kiselina) među biljnim uljima (17-25%), i to više nego ulje noćurka. U CosIng bazi klasificirano je kao emolijens/sredstvo za njegu kože.
Dokazna osnova za oralnu primjenu ulja boraga kod atopijskog ekcema je mješovita i neuvjerljiva: veliko dvostruko slijepo multicentrično ispitivanje (Henz i sur., British Journal of Dermatology, 1999., 160 pacijenata) nije pokazalo statistički značajnu razliku naspram placeba, a naknadno randomizirano placebom kontrolirano ispitivanje (2003., PMID 14670885) također nije potvrdilo klinički značajan učinak GLA na ozbiljnost ekcema. Sustavni pregledi zaključuju da su rezultati različitih studija visoko varijabilni - značajni u dijelu, beznačajni u drugima - te da GLA suplementacija, iako sigurna, vjerojatno nema velik klinički učinak na atopijski dermatitis. Za topikalnu (kozmetičku) primjenu dokazi su pretežno mehanistički - GLA je prekursor protuupalnih prostaglandina i pridonosi cjelovitosti lipidne barijere kože.
Ulje boraga nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. S obzirom na mješovite kliničke dokaze za oralnu primjenu kod ekcema, u marketinškim materijalima treba izbjegavati tvrdnje o 'liječenju ekcema' i ostati na dopuštenim kozmetičkim tvrdnjama (njeguje, omekšava, pridonosi elastičnosti kože) u skladu s Uredbom (EU) 655/2013.
Meadowfoam estolid dobiva se preradom ulja sjemenki biljke Limnanthes alba (mesoždrijelka), sjevernoameričke biljke iz porodice Limnanthaceae. Samo ulje odlikuje se neuobičajenim udjelom vrlo dugolančanih masnih kiselina (preko 95% masnih kiselina s 20 i više ugljikovih atoma - eikozenska, dokozenska, dokozadienska kiselina), a estolid je njegov kemijski modificirani derivat (esterifikacija masne kiseline na hidroksilnu skupinu druge masne kiseline unutar istog lanca) koji dodatno poboljšava teksturu i stabilnost. U CosIng bazi vodi se kao emolijens i sredstvo za njegu kože/kose.
Znanstvena osnova prvenstveno se odnosi na izuzetnu oksidativnu stabilnost - meadowfoam ulje/estolid dokumentirano je otporniji na užeglost od većine drugih biljnih ulja zbog specifičnog položaja dvostruke veze blizu karboksilne skupine masne kiseline. Klinička dermatološka istraživanja specifično za estolid ograničena su; dokazi se uglavnom oslanjaju na fizikalno-kemijska svojstva (lagana, nemasna tekstura, dugotrajnost formulacije) prije nego na ciljane studije djelovanja na kožu.
Meadowfoam estolid nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak bez posebnih koncentracijskih ograničenja, s niskim potencijalom senzibilizacije.
Suncokretovo ulje dobiva se prešanjem sjemenki suncokreta (Helianthus annuus). Sastoji se pretežno od linolne kiseline uz vitamin E; linolna kiselina je i strukturna komponenta kožnih ceramida. U CosIng bazi klasificirano je kao emolijens.
Suncokretovo ulje ima jednu od najboljih dokaznih osnova među biljnim uljima za kozmetičku primjenu: kontrolirana studija Danby i sur. (Pediatric Dermatology, 2013., DOI: 10.1111/j.1525-1470.2012.01865.x) izravno je usporedila suncokretovo i maslinovo ulje na odrasloj koži i pokazala da suncokretovo ulje, za razliku od maslinovog, ne oštećuje kožnu barijeru te da može poboljšati hidrataciju rožnatog sloja - autori su na temelju toga preporučili suncokretovo ulje kao sigurniji izbor za njegu dojenčadi i atopijske kože. Naknadna randomizirana pilot-studija ('OBSeRvE') potvrdila je dobru podnošljivost suncokretovog ulja u njezi kože dojenčadi.
Suncokretovo ulje nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Smatra se jednim od najsigurnijih i kliničkim dokazima najbolje potkrijepljenih baznih ulja za osjetljivu i atopijsku kožu.
Piroktone olamin (INCI: Piroctone Olamine) sintetski je aktivni sastojak protiv peruti iz skupine hidroksipiridona. Djeluje antifungalno/antimikrobno tako što suzbija prekomjeran rast kvasca Malassezia na vlasištu, koji je glavni uzročnik vidljivog ljuštenja kože glave i popratnog svrbeža. U formulacijama se često kombinira s klimbazolom ili cink piritionom radi pojačanog učinka.
Regulatorni status (EU): reguliran je Uredbom (EZ) br. 1223/2009, Prilog V (popis dopuštenih konzervansa), unos br. 35, pod nazivom "1-Hidroksi-4-metil-6-(2,4,4-trimetilpentil)2-piridon i njegova sol s monoetanolaminom". Najveća dopuštena koncentracija iznosi 1,0% u proizvodima koji se ispiru (šamponi) i 0,5% u proizvodima koji ostaju na koži/vlasima (losioni, serumi). Iako je pravno klasificiran kao konzervans, u praksi se u anti-perut šamponima koristi upravo zbog svog antifungalnog djelovanja na vlasištu.
Prema pravilima o kozmetičkim tvrdnjama (Uredba (EU) br. 655/2013), dopušteno je tvrditi da proizvod "pomaže smanjiti vidljivo ljuštenje vlasišta" ili "smanjuje osjećaj svrbeža", ali ne i da "liječi" perut kao medicinsko stanje. Smatra se dobro podnošljivim sastojkom uz dugogodišnju primjenu u kozmetičkoj industriji; rijetko izaziva iritaciju kod osjetljive kože glave.
Klimbazol (INCI: Climbazole) sintetski je antifungalni sastojak iz skupine imidazola koji, poput piroktone olamina, cilja kvasac Malassezia odgovoran za perut. Koristi se u šamponima i, rjeđe, u kremama za lice i losionima za kosu kao dvojna funkcija - konzervans i aktivni sastojak protiv peruti.
Regulatorni status (EU): reguliran je Uredbom (EZ) br. 1223/2009, Prilog V, unos br. 32. Nakon mišljenja Znanstvenog odbora za sigurnost potrošača (SCCS, mišljenje SCCS/1600/18 iz lipnja 2018.) o kumulativnoj izloženosti, Uredba (EU) 2019/698 izmijenila je dopuštene koncentracije: kao konzervans najviše 0,2% u kremama za lice, losionima za kosu i proizvodima za njegu stopala, te najviše 0,5% u šamponima koji se ispiru; kao specifično sredstvo protiv peruti u šamponima koji se ispiru dopuštena je koncentracija do 2%.
Klimbazol je posljednjih godina predmet dodatnog razmatranja na razini EU zbog ekotoksikološkog profila - našao se na popisima tvari za praćenje kvalitete površinskih voda (tzv. "Watch List" prema Okvirnoj direktivi o vodama) te ga Europska agencija za kemikalije (ECHA) razmatra u kontekstu mogućih svojstava endokrinog disruptora, po analogiji s drugim imidazolnim antifungalnim spojevima koji utječu na proizvodnju testosterona u ribljim modelima. Ova rasprava za sada nije rezultirala dodatnim ograničenjima u Prilogu V, ali se preporučuje pratiti daljnje regulatorne izmjene.
Kininovac ili kininovo drvo (Cinchona spp.) tropsko je drvo čija se kora tradicionalno koristi kao izvor kinina. U kozmetici se koristi ekstrakt kore (tipični INCI nazivi: Cinchona Succirubra Bark Extract, Cinchona Officinalis Bark Extract), poznat po primjeni u proizvodima za jačanje kose protiv opadanja (npr. Klorane linija s kininom), gdje se navodi kao tonik koji "revitalizira" vlasište.
Znanstvena osnova za učinak samog biljnog ekstrakta na rast kose oslanja se pretežno na tradicionalnu primjenu i internu dokumentaciju proizvođača, a nezavisnih kliničkih ispitivanja specifično na ekstraktu kore kininovca (za razliku od izoliranog kinina) javno je malo. Alkaloidi kore (kinin, kinidin) imaju gorak okus i poznati su iz farmakološke primjene protiv malarije, no to ne dokazuje kozmetički učinak jačanja kose per se.
Regulatorni status (EU): sam biljni ekstrakt nije naveden na ograničavajućim popisima Uredbe (EZ) 1223/2009 kao takav. Važno je razlikovati ekstrakt od izoliranog kinina (INCI: Quinine) - kinin i njegove soli posebno su regulirani Prilogom III (ograničene tvari), unos br. 21, s najvećom dopuštenom koncentracijom 0,5% (izraženo kao baza kinina) u proizvodima za kosu koji se ispiru te 0,2% u proizvodima koji ostaju na kosi, zbog poznatog potencijala kontaktne preosjetljivosti na kinin. Proizvođači koji koriste standardizirane ekstrakte s deklariranim udjelom kinina trebaju uskladiti recepturu s tim ograničenjem.
"Protein vučike" u hrvatskim deklaracijama najčešće odgovara pšeničnom proteinu (INCI: Triticum Vulgare (Wheat) Protein), koji se koristi u tonicima za kosu (npr. Klorane) radi filmotvornog i kondicionirajućeg učinka - proteinski film oko vlasi privremeno zadeblja i zagladi strukturu kose, dajući dojam veće gustoće i sjaja.
Djelovanje pšeničnog proteina u njezi kose dobro je dokumentirano u kozmetičkoj literaturi kao površinski (ne strukturni) učinak: molekule proteina, često hidrolizirane radi manje molekularne mase, prianjaju na oštećena mjesta kutikule vlasi i privremeno ih "popunjavaju", smanjujući lomljivost i statički elektricitet. Učinak traje do sljedećeg pranja kose.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak s funkcijom njege kose (hair conditioning) prema CosIng bazi Europske komisije. Sigurnosna napomena: proteini pšenice teoretski mogu izazvati kontaktnu alergijsku reakciju kod osoba s poznatom preosjetljivošću na gluten/pšenicu, iako je to rijetko kod topikalne primjene.
Pasji trn (Hippophae rhamnoides, morska pavlaka/rakitovac) grm je čiji se plod i ulje bogato karotenoidima, vitaminom E i esencijalnim masnim kiselinama (uključujući rijetku palmitoleinsku kiselinu, omega-7) koriste u kozmetici. U proizvodima za kosu javlja se kao ulje ili ekstrakt (INCI npr. Hippophae Rhamnoides Fruit Oil, Hippophae Rhamnoides Extract) s deklariranom funkcijom hranjenja i zaštite vlasišta te dodavanja sjaja kosi.
Znanstvena osnova za topikalnu primjenu na kosi/vlasištu oslanja se prije svega na poznati antioksidativni profil ulja (visok udio karotenoida i tokoferola) koji općenito štiti lipide kože/vlasišta od oksidativnog stresa, dok su izravna klinička ispitivanja specifično na rastu ili jačanju kose ograničena i uglavnom potječu iz istočnoeuropske/azijske literature koja nije uvijek dostupna u recenziranim međunarodnim časopisima - stoga se učinak treba tumačiti oprezno, kao dobro utemeljena antioksidativna njega, a ne dokazano stimulativno sredstvo za rast kose.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen biljni kozmetički sastojak.
Keratin je strukturni protein koji čini glavninu vlasi kose (oko 90% suhe mase). U kozmetici se gotovo isključivo koristi hidrolizirani keratin (INCI: Hydrolyzed Keratin) - keratin razložen kiselinskom, enzimskom ili termalnom hidrolizom na manje peptidne fragmente koji mogu prodrijeti u oštećena, porozna područja kutikule vlasi.
Mehanizam djelovanja dobro je poznat u trihološkoj i kozmetičkoj literaturi: hidrolizirani keratin ima visok afinitet prema oštećenom keratinskom vlaknu (npr. nakon bojenja, izbjeljivanja ili termičkog stiliziranja) jer se veže na mjesta nedostatka proteina, privremeno popunjavajući mikropukotine i poboljšavajući vlačnu čvrstoću i elastičnost vlasi do idućeg pranja. Riječ je o površinskom, kozmetičkom, a ne trajnom strukturnom popravku.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen sastojak s CosIng funkcijom "antistatic", "hair conditioning" i "film forming". Smatra se sigurnim; izuzetno rijetko opisane su alergijske reakcije, uglavnom vezane uz keratinske tretmane s formaldehidom (koji je zaseban, regulirani sastojak - ne sam keratin).
KeraLiacin® je zaštićeni (patentirani) sastojak koji se temelji na ekstraktu sjemenki prosa (Panicum miliaceum), standardiziranom na aktivnu molekulu miliacin - rijedak triterpenoid specifičan za proso. Sastojak koristi tehnologiju enkapsulacije miliacina u polarne lipide radi bolje bioraspoloživosti. Najpoznatija primjena je kao oralni dodatak prehrani u proizvodima poput Orthomol Hair Intense, u kombinaciji s biotinom, cinkom, bakrom te aminokiselinama L-cisteinom i L-metioninom - dakle riječ je prvenstveno o sustavnom (peroralnom), a ne topikalnom kozmetičkom sastojku.
Budući da je KeraLiacin® vlasnički (brand-name) sastojak proizvođača, javno dostupna neovisna klinička literatura o njemu je ograničena - dostupne informacije o djelotvornosti pretežno potječu iz materijala samog proizvođača/patentne dokumentacije, a ne iz recenziranih neovisnih kliničkih studija. Opći rod sastojka (ekstrakt prosa/miliacin) ima određenu potpornu literaturu vezanu uz njegu kose, ali specifične tvrdnje vezane uz brendirani kompleks treba tumačiti s oprezom dok se ne objave neovisne studije.
Regulatorni status (EU): ako se koristi kao sastojak dodatka prehrani, potpada pod Uredbu (EZ) 1924/2006 o zdravstvenim tvrdnjama za hranu, a ne pod kozmetičku regulativu. Ako bi se koristio topikalno u kozmetičkom proizvodu, ekstrakt prosa kao biljni sastojak nije naveden na ograničavajućim popisima Uredbe (EZ) 1223/2009.
L-cistein je sumporna aminokiselina koja čini bitnu strukturnu komponentu keratina - disulfidni mostovi (-S-S-) između molekula cisteina odgovorni su za čvrstoću i oblik vlasi kose. U kozmetici i dodacima prehrani navodi se kao gradivni element za zdravu, jaku kosu.
U dodacima prehrani (npr. Orthomol Hair Intense) L-cistein se unosi peroralno kao prekursor za sintezu keratina u folikulu tijekom rasta vlasi - ova biokemijska uloga dobro je utemeljena u fiziologiji kose. U topikalnim kozmetičkim proizvodima L-cistein (ili njegovi derivati) mogu se koristiti i kao reducirajuće/antioksidativno sredstvo (npr. u tretmanima za trajnu ondulaciju gdje cistein razgrađuje disulfidne veze), ali topikalna primjena za "jačanje" kose ima slabiju izravnu dokaznu osnovu od peroralnog unosa.
Regulatorni status (EU): kao sastojak dodataka prehrani L-cistein potpada pod regulativu hrane/dodataka prehrani, a ne kozmetičku Uredbu (EZ) 1223/2009. Kao kozmetički sastojak nije na ograničavajućem popisu iste Uredbe.
L-metionin esencijalna je sumporna aminokiselina (organizam je ne može sam sintetizirati, mora se unijeti hranom) koja služi kao izvor sumpora za endogenu sintezu cisteina, a time neizravno i keratina. Poput L-cisteina, dio je uobičajenih formulacija dodataka prehrani za kosu (biotin, cink, bakar, cistein, metionin - kombinacija koja se ponavlja u većini proizvoda ove kategorije, uključujući Orthomol Hair Intense).
Znanstvena osnova za metioninovu ulogu u metabolizmu sumpornih aminokiselina i sintezi keratina dobro je utvrđena u osnovnoj biokemiji, no klinički dokazi da dodatni peroralni unos metionina iznad uobičajenih prehrambenih potreba mjerljivo poboljšava rast ili kvalitetu kose kod osoba bez utvrđenog nedostatka su ograničeni - većina učinka pripisuje se ukupnom nutritivnom statusu, a ne pojedinačnoj aminokiselini.
Regulatorni status (EU): kao sastojak dodataka prehrani potpada pod regulativu hrane, ne kozmetičku Uredbu (EZ) 1223/2009. Kao kozmetički (topikalni) sastojak nije na ograničavajućem popisu iste Uredbe.
Kofein (INCI: Caffeine) alkaloid je koji se u kozmetici za kosu koristi topikalno, najčešće u šamponima ili losionima protiv opadanja kose namijenjenim muškarcima i ženama s androgenetskom alopecijom kao pratećim stanjem. Kozmetička (ne medicinska) primjena temelji se na pretpostavci da kofein, primijenjen na vlasište, može prodrijeti do folikula kose i lokalno djelovati stimulativno na stanice folikula.
Postoji stvarna znanstvena literatura o prodoru kofeina u folikul kose nakon primjene u obliku šampona - in vitro i ex vivo istraživanja (npr. rad skupine T. W. Fischera i suradnika o učinku kofeina na proliferaciju ljudskih folikula kose i njegovoj penetraciji kroz formulaciju šampona, objavljen u dermatološkim časopisima sredinom 2000-ih) pokazala su da kofein može doprijeti do dermalne papile folikula unutar kratkog kontaktnog vremena tipičnog za pranje kose te da u laboratorijskim uvjetima može suprotstaviti negativni učinak testosterona na rast folikula. Važno je naglasiti da su ovo pretežno in vitro/ex vivo nalazi - klinički dokazi o stvarnom, mjerljivom usporavanju opadanja kose kod ljudi uz redovitu primjenu kofeinskog šampona slabiji su i manje brojni od laboratorijskih nalaza.
Regulatorni status (EU): kofein nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Prema pravilima o kozmetičkim tvrdnjama (Uredba (EU) 655/2013), dopuštene su formulacije poput "pomaže kosi izgledati gušće" ili "njeguje vlasište", ali ne i medicinske tvrdnje o "liječenju" ili "zaustavljanju" gubitka kose kao dijagnoze (androgenetska alopecija medicinsko je stanje čije liječenje spada u domenu lijekova, npr. minoksidil, a ne kozmetike).
Elastin je strukturni protein prisutan u koži (dermis) koji, zajedno s kolagenom, daje koži elastičnost i sposobnost povratka u prvobitni oblik nakon rastezanja. Molekula je prevelika da bi izvorno (nehidrolizirano) prodrla kroz kožnu barijeru, pa se u kozmetici uglavnom koristi kao film-tvorna tvar na površini kože.
Kada se nanese topikalno, netaknuti (nehidrolizirani) elastin ostaje na površini kože gdje formira tanak film koji privremeno zaglađuje površinu, poboljšava zadržavanje vlage i daje trenutačni osjećaj zategnutosti - to je kozmetički, površinski učinak, a ne obnavljanje ili poticanje vlastite proizvodnje elastina u dermisu, za što ne postoji dokaz kod topikalne primjene netaknutog proteina.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen sastojak s CosIng funkcijom "skin conditioning" i "film forming".
Hidrolizirani elastin (INCI: Hydrolyzed Elastin) dobiva se enzimskom ili kemijskom hidrolizom elastina u manje peptidne fragmente, čime se poboljšava topljivost u vodenim formulacijama i sposobnost površinskog vezanja na kožu/kosu u odnosu na netaknuti elastin.
Zbog manje molekularne mase, hidrolizirani elastin lakše prianja na površinu kože i kose te ima izraženiji humektantni (hidratantni) učinak - privlači i zadržava vlagu na površini - u odnosu na netaknuti protein. I dalje je riječ o površinskom kozmetičkom djelovanju (kondicioniranje, zadržavanje vlage), a ne o dokazanoj stimulaciji sinteze vlastitog elastina u dermisu.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen sastojak s CosIng funkcijom "skin conditioning - humectant" i "hair conditioning".
Proteini svile (najčešće INCI: Hydrolyzed Silk, Sericin ili Serica) dobivaju se preradom svilenih niti dudovog svilca (Bombyx mori) - obično hidrolizom fibroina i/ili serina (sericina), proteina koji čine prirodno svileno vlakno. Cijene se zbog glatke, "svilenkaste" senzorike koju ostavljaju na koži i kosi.
Djelovanje je pretežno površinsko: proteini svile formiraju tanak, gladak film na vlasi kose koji smanjuje trenje između vlasi (poboljšavajući raščešljivost) i daje sjaj, a na koži djeluju kao humektant i sredstvo za kondicioniranje. Sericin dodatno ima dokumentirana higroskopna (vlagovezujuća) svojstva u kozmetičkoj literaturi.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak (CosIng funkcija: hair conditioning, skin conditioning). Napomena o podrijetlu: proizvodi životinjskog podrijetla (od svilca), stoga nisu prikladni za vegan certificirane proizvode osim ako se ne koristi biotehnološki (fermentacijski) proizveden analog.
Hidrolizirani proteini soje (INCI: Hydrolyzed Soy Protein) i pšenice (INCI: Hydrolyzed Wheat Protein) biljni su proteini razloženi hidrolizom na peptide manje molekularne mase, uobičajeni u proizvodima za njegu kose i kože kao alternativa proteinima životinjskog podrijetla (kolagen, keratin, svila) za vegan/vegetarijanske formulacije.
Mehanizam djelovanja odgovara ostalim hidroliziranim proteinima u kozmetici: manji peptidni fragmenti prodiru u oštećena, porozna područja kutikule vlasi i privremeno ih popunjavaju, poboljšavajući elastičnost i smanjujući lomljivost vlasi te dajući osjećaj volumena; na koži djeluju kao humektanti i sredstva za kondicioniranje.
Regulatorni status (EU): nisu na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajeni kozmetički sastojci. Sigurnosna napomena: hidrolizirani pšenični protein može teoretski sadržavati tragove glutena; kod osoba s celijakijom relevantno je jedino kod proizvoda za usnu šupljinu/usne zbog moguće ingestije, dok topikalna primjena na koži/kosi ne predstavlja rizik izlaganja gluten-osjetljivih osoba prema dosadašnjim spoznajama.
Važna terminološka napomena: biljke ne proizvode kolagen - kolagen je specifičan fibrilarni protein koji sintetiziraju isključivo životinjski organizmi (uključujući ljude), izgrađen od karakterističnog ponavljajućeg slijeda aminokiselina (glicin-prolin-hidroksiprolin) koji u biljnom kraljevstvu ne postoji. "Biljni kolagen" je stoga marketinški, a ne kemijski precizan naziv.
Ono što se u praksi prodaje pod tim nazivom obično je jedna od sljedećih stvari: (a) biljni polisaharidni ili proteinski kompleks (npr. iz algi, pšenice ili drugih biljnih izvora) koji ima sličnu film-tvornu i hidratantnu teksturu kao životinjski kolagen na koži, ili (b) biljni ekstrakt (npr. iz soje, aloe vere ili centele) za koji proizvođač tvrdi da potiče vlastitu sintezu kolagena u koži (tzv. "collagen-boosting" pristup), što je konceptualno različito od dodavanja samog kolagena. Kupcima je korisno znati tu razliku kako bi razumjeli što proizvod stvarno sadrži.
Regulatorni status (EU): naziv "biljni kolagen" sam po sebi nije reguliran kao specifičan INCI sastojak, pa deklaracija sastojaka na pakiranju (popis INCI naziva) uvijek precizno pokazuje o kojoj je tvari zapravo riječ. Prema pravilima o kozmetičkim tvrdnjama (Uredba (EU) 655/2013), tvrdnje moraju biti istinite i ne smiju navoditi potrošača na pogrešan zaključak o sastavu proizvoda.
Kolagen peptidi su kratki lanci aminokiselina dobiveni hidrolizom životinjskog kolagena (najčešće goveđeg, svinjskog ili ribljeg podrijetla). U kozmetici se koriste topikalno kao sastojci za kondicioniranje kože, dok se u dodacima prehrani unose peroralno.
Za topikalnu primjenu vrijedi opće ograničenje: kolagen je velika molekula, a čak i njegovi hidrolizirani peptidni fragmenti prodiru samo u gornje slojeve rožnatog sloja kože (stratum corneum), ne dosežu dermis gdje se nalazi vlastiti kolagen kože - stoga topikalni kolagen peptidi djeluju prvenstveno kao humektanti i sredstva za kondicioniranje (privlače vlagu, privremeno zaglađuju površinu), a ne kao izravna zamjena ili "punjenje" izgubljenog dermalnog kolagena. Za peroralni unos kolagenih peptida postoji rastuća, no još uvijek ograničena i heterogena klinička literatura o mogućem blagom poboljšanju elastičnosti i hidratacije kože nakon nekoliko mjeseci redovitog uzimanja - dokazi su obećavajući, ali metodološki nejednoliki (mala veličina uzoraka, financiranje proizvođača u dijelu studija).
Regulatorni status (EU): kao topikalni kozmetički sastojak nisu na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao sastojak dodataka prehrani potpadaju pod zasebnu regulativu hrane (Uredba (EZ) 1924/2006 o zdravstvenim tvrdnjama), gdje odobrene tvrdnje moraju biti znanstveno potkrijepljene i registrirane u EU registru zdravstvenih tvrdnji.
Hidrolizirani kolagen (INCI: Hydrolyzed Collagen) dobiva se razgradnjom kolagena (obično životinjskog podrijetla) toplinskom, kiselinskom ili enzimskom hidrolizom na manje peptidne fragmente, čime raste topljivost u vodi i sposobnost formiranja filma na koži i kosi u usporedbi s netaknutim kolagenom.
Kao i drugi hidrolizirani proteini u kozmetici, djeluje pretežno površinski: formira tanak film koji zadržava vlagu (humektant) i privremeno zaglađuje kožu ili popunjava oštećena mjesta na vlasi kose, poboljšavajući osjećaj i izgled, no bez dokazanog prodora u dermis ili poticanja vlastite sinteze kolagena kod topikalne primjene.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak (CosIng funkcija: skin conditioning, hair conditioning).
Isto terminološko upozorenje vrijedi kao i za "biljni kolagen": kolagen kao molekula postoji isključivo u životinjskom tkivu, pa "vegan kolagen" ne označava biljni izvor stvarnog kolagenog proteina, nego jednu od dvije stvari: (a) biotehnološki (fermentacijski, npr. pomoću genetski modificiranih kvasaca ili bakterija) proizveden protein identičnog ili sličnog aminokiselinskog slijeda kao ljudski kolagen, bez životinjskog podrijetla sirovine - relativno nova tehnologija koja stvarno proizvodi molekulu strukturno usporedivu s kolagenom; ili, češće u masovnijim proizvodima, (b) kompleks biljnih ekstrakata i aminokiselina (npr. soja, aloe vera, hijaluronska kiselina, vitamin C) koji tvrdi da potiče vlastitu proizvodnju kolagena u koži ili ostavlja sličnu senzoriku, a da pritom ne sadrži nijednu molekulu kolagena.
Potrošačima je preporučljivo provjeriti INCI popis sastojaka kako bi se utvrdilo radi li se o (a) fermentacijski proizvedenom kolagenu (rijeđe i skuplje, prava molekula) ili (b) biljnom "collagen-boosting" kompleksu (marketinški naziv za mješavinu drugih sastojaka).
Regulatorni status (EU): naziv nije reguliran kao specifičan sastojak; obvezujući je isključivi popis INCI naziva na deklaraciji. Kozmetičke tvrdnje moraju biti u skladu s Uredbom (EU) 655/2013 - istinite, dokazive i takve da ne dovode potrošača u zabludu o podrijetlu ili sastavu proizvoda.
Peptidi su kratki lanci od dvije do nekoliko desetaka aminokiselina povezanih peptidnim vezama - u kozmetici se rabi širok raspon takvih molekula s različitim deklariranim funkcijama, od kojih se najčešće spominju: signalni peptidi (potiču stanice kože da "vjeruju" da je prisutna ozljeda te tako stimuliraju popravne procese, npr. proizvodnju kolagena), transportni/nosivi peptidi (prenose minerale poput bakra do stanica kože) i neurotransmiterski/inhibitorni peptidi (privremeno opuštaju mikrokontrakcije mišića lica, npr. heksapeptidi).
Znanstvena osnova za peptide kao skupinu vrlo je heterogena - neki pojedinačni peptidi (npr. palmitoil pentapeptidi, acetil heksapeptid-8) imaju objavljena klinička ispitivanja s mjerljivim, iako obično skromnim, poboljšanjima izgleda kože, dok za mnoge druge peptide na tržištu postoje samo in vitro podaci proizvođača. Zbog velike molekularne veličine peptida, njihova sposobnost prodora kroz kožnu barijeru do dubljih slojeva predmet je stalne rasprave u dermatološkoj literaturi - formulacijska tehnologija (nosači, penetracijski pojačivači) značajno utječe na stvarnu djelotvornost.
Regulatorni status (EU): peptidi kao skupina nisu generički navedeni na ograničavajućim popisima Uredbe (EZ) 1223/2009; svaki pojedinačni peptid ocjenjuje se na temelju svoje INCI oznake i, ako je potrebno, sigurnosne dokumentacije unutar izvještaja o sigurnosti proizvoda (Cosmetic Product Safety Report).
Heksapeptidi su peptidi sastavljeni od šest aminokiselina; u kozmetici je najpoznatiji Acetil heksapeptid-8 (komercijalni naziv Argireline®, razvijen od strane tvrtke Lipotec, danas dio Lubrizola), koji oponaša dio proteina SNAP-25 uključenog u prijenos živčanog signala do mišića. Deklarirana funkcija je smanjenje vidljivosti finih linija i bora izazvanih mikrokontrakcijama mišića lica (tzv. "Botox-like" učinak, ali bez injekcije i bez farmakološkog blokiranja živca).
Za Acetil heksapeptid-8 postoji objavljeno izvorno istraživanje razvojnog tima (Blanes-Mira i sur., "A synthetic hexapeptide (argireline) with antiwrinkle activity", International Journal of Cosmetic Science, 2002) koje je pokazalo smanjenu kontrakciju mišića u laboratorijskim i kliničkim uvjetima uz topikalnu primjenu. Neovisnih kliničkih ispitivanja izvan kruga proizvođača/dobavljača je manje, a veličina učinka u praksi (u odnosu na botulinski toksin, koji djeluje potpuno drugačijim, farmakološkim mehanizmom) znatno je skromnija i privremena.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Prema Uredbi (EU) 655/2013 o kozmetičkim tvrdnjama, dopuštena je formulacija poput "smanjuje vidljivost finih linija" ili "opušta izgled kože", ali ne izravna usporedba s medicinskim/farmakološkim učinkom botulinskog toksina kao lijeka.
Tetrapeptidi su peptidi od četiri aminokiseline; u kozmetici se najčešće susreće Palmitoil tetrapeptid-7 (razvijen od strane tvrtke Sederma/Croda), koji se deklarira kao sastojak koji podupire prirodne mehanizme kože protiv vidljivih znakova starenja, s naglaskom na smirujuće/protuupalno djelovanje na kožu izloženu stresu (npr. UV zračenju, zagađenju).
Objavljena istraživanja proizvođača i pridružene literature ukazuju na sposobnost tog tetrapeptida da modulira otpuštanje interleukina-6 (IL-6), citokina povezanog s upalnim procesima starenja kože (tzv. "inflammaging"), no kao i kod većine brendiranih peptida, velik dio dostupnih podataka potječe iz dobavljačke/patentne dokumentacije, a neovisnih kliničkih ispitivanja objavljenih u recenziranim, proizvođački nepovezanim časopisima ima relativno malo.
Regulatorni status (EU): nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Kao i kod ostalih peptida, kozmetičke tvrdnje moraju se ograničiti na kozmetički (izgled, njega), a ne medicinski (liječenje upale kao dijagnoze) okvir, u skladu s Uredbom (EU) 655/2013.
Zajednički naziv za ekstrakte crvenih algi (Rhodophyta), npr. iz porodica kojima pripadaju Chondrus crispus ili Palmaria palmata. Sadrže sumporirane polisaharide (npr. karagenan), aminokiseline, minerale i vitamine, pa se u kozmetici koriste kao sredstvo za kondicioniranje kože (INCI funkcija: skin conditioning) i film-tvorno/vlažeće sredstvo koje na površini kože stvara tanki sloj i usporava gubitak vlage.
Znanstvena osnova za kozmetičku primjenu temelji se uglavnom na poznatom kemijskom sastavu (polisaharidi vežu vodu) i podacima dobavljača sirovina; neovisnih kliničkih studija specifično za pojedine formulacije s crvenom algom malo je objavljeno, pa se djelovanje najčešće opisuje kao vlaženje i umirujući osjećaj na koži, a ne dokazan dermatološki učinak.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (vlaži, kondicionira, stvara zaštitni film), u skladu s Uredbom (EU) 655/2013 - ne smiju se koristiti zdravstvene ili medicinske tvrdnje.
Opći naziv za ekstrakte smeđih algi (Phaeophyceae), npr. Fucus vesiculosus (bračić) ili Ascophyllum nodosum. Bogate su alginatima, fukoidanom i polifenolima (florotanini) koji im in vitro daju antioksidativna svojstva. INCI funkcija je uglavnom skin conditioning, a u nekim formulacijama i humectant (vezanje vlage) zbog polisaharidne strukture.
Postoji određen broj in vitro i pretkliničkih radova o antioksidativnom potencijalu ekstrakata smeđih algi, no klinički dokazi specifično za kozmetičke proizvode na ljudskoj koži su ograničeni i uglavnom potječu iz istraživanja dobavljača sirovina, a ne iz neovisnih recenziranih kliničkih studija.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Napomena: smeđe alge prirodno sadrže jod, no u tipičnim koncentracijama ekstrakta u kozmetici to nije relevantno za sigurnost kože niti se smije povezivati s tvrdnjama o djelovanju na štitnjaču.
Laminaria digitata je vrsta smeđe alge (kelp) koja raste u hladnim atlantskim vodama. Ekstrakt je bogat alginatima, mineralima (jod, kalij, kalcij) i polisaharidima, a u kozmetici se koristi kao sredstvo za kondicioniranje kože i vlaženje (INCI: skin conditioning, humectant), s marketinškim tvrdnjama o "remineralizaciji" i "revitalizaciji" kože.
Znanstvena osnova je pretežno kemijska (sastav minerala i polisaharida) i temelji se na tradicionalnoj upotrebi algi u talasoterapiji, dok su specifične kliničke studije o učinku ekstrakta u gotovim kozmetičkim proizvodima rijetke i uglavnom internog porijekla proizvođača sirovine.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (npr. "remineralizira" u smislu površinskog kondicioniranja kože), a ne medicinske tvrdnje o djelovanju na metabolizam ili unutarnje procese.
Lithothamnion calcareum (sinonim Phymatolithon calcareum), poznat i kao maerl, je kalcificirana crvena alga koja tijekom rasta u svoju strukturu ugrađuje kalcij i magnezij iz morske vode, stvarajući tvrdi, mineralima bogat skelet. U kozmetici se koristi u dva oblika: kao usitnjeni prah (fizički abraziv/piling) i kao tekući ekstrakt (INCI funkcija: skin conditioning).
Sastav (visok udio kalcijeva i magnezijeva karbonata te tragovi elemenata poput željeza, mangana, cinka) dobro je dokumentiran kemijski, dok su specifične dermatološke studije o učinku na kožu ograničene - dostupni podaci uglavnom potječu iz tehničke dokumentacije dobavljača sirovine, a ne iz neovisnih kliničkih ispitivanja.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen mineralni/algalni sastojak. Kod uporabe u obliku abrazivnog praha vrijede opća pravila sigurnosti za fizičke pilinge (izbjegavati na oštećenoj ili upaljenoj koži).
Chondrus crispus, poznat kao irski mahovinasti lišaj (Irish moss), je crvena alga koja je izvor karagenana - sumporiranog polisaharida koji se u kozmetici koristi kao sredstvo za kondicioniranje kože, film-tvornu tvar i regulator viskoznosti (zgušnjivač) u kremama, serumima i maskama.
Karagenan stvara tanki film na površini kože koji zadržava vlagu i daje trenutan osjećaj zagladenosti - mehanizam je dobro opisan u kozmetičkoj kemiji. Napomena za razliku od dodataka prehrani: rasprave o sigurnosti degradiranog karagenana (poligeenan) odnose se na oralni/probavni unos, a ne na topikalnu kožnu primjenu, gdje se karagenan smatra sigurnim kondicionirajućim sastojkom.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 za topikalnu kozmetičku uporabu.
Alteromonas ferment ekstrakt dobiva se fermentacijom morske bakterije Alteromonas macleodii, soja izoliranog iz morskih dubina/hidrotermalnih izvora (npr. iz Irskog mora kod Francuske). Bakterija tijekom fermentacije izlučuje egzopolisaharide (biopolimere velike molekulske mase) koji se koriste kao aktivni sastojak u pojedinim serumima protiv starenja kože. INCI funkcija je uglavnom skin conditioning i humectant.
Ovdje treba biti iskren: riječ je o relativno novom, djelomično zaštićenom (patentiranom) biotehnološkom sastojku sličnom konceptu poznatih „fermentiranih“ aktivnih tvari u japanskoj kozmetici. Objavljena neovisna, recenzirana klinička literatura o ovom specifičnom ekstraktu je oskudna - dostupni podaci o vlaženju, umirivanju i „punjenju“ kože uglavnom potječu iz interne dokumentacije proizvođača sirovine, a ne iz šire dostupnih peer-reviewed studija. Marketinške tvrdnje o „instant liftingu“ treba tumačiti kao kozmetički (privremeni, površinski) učinak filma, a ne strukturnu promjenu kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen sastojak dobiven fermentacijom, tretira se prema općim pravilima sigurnosti za kozmetičke sastojke.
Opći naziv za mineralni kompleks karakterističan za vodu Mrtvog mora - izrazito visoku koncentraciju magnezija, kalija, kalcijevih i natrijevih soli te bromida, u omjeru koji se bitno razlikuje od običnog morske vode. U kozmetici se dodaju kremama, losionima i solima za kupanje radi kondicioniranja kože i tvrdnji o „remineralizaciji“.
Postoji objavljena medicinska literatura o balneoterapiji Mrtvim morem (klimatska terapija - boravak i kupanje na samoj lokaciji) kod psorijaze i atopijskog dermatitisa, no ta se istraživanja odnose na produljeno izlaganje in situ, a ne izravno na kratkotrajnu primjenu kozmetičkog proizvoda s dodanim mineralnim ekstraktom - taj prijenos dokaza treba uzeti s rezervom.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (kondicionira, vlaži); tvrdnje o liječenju kožnih bolesti nisu dopuštene za kozmetičke proizvode niti potkrijepljene za proizvode koji nisu sama voda/blato s izvorišta.
Mineralno blato (mulj) iz okoline Mrtvog mora, bogato glinenim mineralima, solima i organskim tvarima. U kozmetici se koristi kao maska za lice/tijelo radi apsorpcije viška sebuma, čišćenja pora i površinskog kondicioniranja kože (INCI funkcije: absorbent, skin conditioning).
Objavljene kliničke studije o mud-pack terapiji (npr. kod osteoartritisa, pojedinih upalnih kožnih stanja) uglavnom se odnose na terapijsku balneoterapiju u specijaliziranim centrima uz nadzor, a ne na kozmetičke proizvode za kućnu njegu; izravnih dokaza specifično za komercijalne maske s blatom Mrtvog mora ima malo.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao i kod svih glinenih/blatnih sastojaka, proizvođač mora osigurati sukladnost s općim graničnim vrijednostima za nečistoće teških metala (npr. olovo) prema općim zahtjevima sigurnosti Uredbe.
Termalna izvorska voda iz mjesta Avène (Francuska), specifičnog i stabilnog mineralnog sastava s niskim ukupnim mineralnim opterećenjem te prisutnošću silikata i selena. Za razliku od većine kozmetičkih sastojaka na ovom popisu, Avène termalna voda ima relativno opsežnu i citiranu dermatološku literaturu - koristi se u sklopu francuske tradicije „eau thermale“ kozmeceutike te u Avène centru za hidroterapiju.
Objavljeni radovi uključuju pregledni rad Nocera i sur. (2020., Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology) o koristima Avène hidroterapije kod kroničnih kožnih bolesti, te ranije radove (npr. Rougier, Cauquil) o svojstvima vode - utjecaju na fluidnost staničnih membrana, antiradikalskom i protuupalnom djelovanju te poticanju diferencijacije keratinocita u in vitro modelima, kao i dermatološka ispitivanja podnošljivosti na osjetljivoj koži nakon dermatoloških zahvata.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - koristi se kao kozmetički sastojak/nositelj u sprejevima za osjetljivu i iritiranu kožu. Dopuštene tvrdnje odnose se na umirivanje i smanjenje neugode kože (kozmetička funkcija), a ne na liječenje dijagnosticiranih dermatoloških bolesti.
Koloidno zlato su nanočestice ili submikronske čestice metalnog zlata dispergirane u tekućini, koje se povremeno koriste u luksuznim proizvodima protiv starenja kože zbog percepcije „prestižnog“ sastojka. INCI naziv je Colloidal Gold (i srodni oblici, npr. Gold Thioethylamino Hyaluronic Acid).
Važna regulatorna promjena: Uredbom Komisije (EU) 2024/858 od 14.3.2024. koloidno zlato u nano-obliku (Colloidal Gold nano, Gold nano i srodne nano-tvari) uvršteno je na Prilog II Uredbe (EZ) 1223/2009 - popis tvari ZABRANJENIH u kozmetičkim proizvodima, nakon mišljenja Znanstvenog odbora za sigurnost potrošača (SCCS) o riziku nakupljanja nerastvorljivih nanomaterijala u tkivu. Zabrana stavljanja na tržište vrijedi od 1.2.2025., a zabrana stavljanja na raspolaganje od 1.11.2025.
Neispitani (non-nano) oblik koloidnog zlata formalno nije naveden na Prilogu II, ali se rijetko koristi i za njega i dalje vrijedi opća obveza dokazivanja sigurnosti prema članku 3. Uredbe. Znanstveni dokazi za tvrdnje o „anti-aging“ djelovanju koloidnog zlata na kožu vrlo su ograničeni i uglavnom marketinškog porijekla, bez čvrste neovisne kliničke potvrde.
Smithsonit je prirodni mineral cinkova karbonata (ZnCO3), poznat i kao „cink spar“, koji se u prirodi javlja u više boja (plava, zelena, ružičasta) ovisno o tragovima drugih elemenata. U kozmetici se koristi ekstrakt/koncentrat smithsonita (npr. pod zaštićenim nazivom dobavljača poput Zin'Cîte), s INCI funkcijom kondicioniranja kože i deklariranim antioksidativnim svojstvima zahvaljujući sadržaju cinka i tragova elemenata.
Ovo je sastojak s tankom neovisnom znanstvenom podlogom - dostupni podaci o „zaštiti stanične DNA od UV oštećenja“ i „anti-glikacijskom“ učinku potječu gotovo isključivo iz tehničke dokumentacije proizvođača sirovine, bez šire dostupnih recenziranih kliničkih studija. Cink kao takav ima dobro dokumentirana umirujuća i antioksidativna svojstva u kozmetici, no to se ne smije automatski poistovjetiti s dokazanim djelovanjem specifičnog mineralnog ekstrakta.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o kondicioniranju kože, bez medicinskih tvrdnji o zaštiti DNA ili sprječavanju bolesti.
Borov nitrid (Boron Nitride, INCI/CosIng, CAS 10043-11-5) je sintetska anorganska tvar u obliku sitnih pločastih čestica, u kozmetici klasificirana s funkcijama absorbent, opacifying agent i skin conditioning agent. Zahvaljujući pločastoj strukturi i indeksu loma svjetlosti (~1.7) raspršuje upadno svjetlo na kontroliran način, stvarajući tzv. „soft-focus“ optički učinak koji vizualno umanjuje izgled sitnih bora i nepravilnosti kože bez sjaja ili „šljokičastog“ efekta.
Djelovanje je isključivo fizičko-optičko (raspršivanje svjetlosti) i dobro je opisano u kozmetičkoj kemiji formulacija u boji (puderi, podloge) te sve češće u njegujućim proizvodima kao zamjena za talk. Nije riječ o djelovanju koje mijenja stanje kože, nego o trenutnom vizualnom (kamuflažnom) učinku.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - smatra se sigurnim i dobro uhodanim kozmetičkim punilom/opacifying agensom. Kod rastresitih pudera vrijede opća upozorenja o izbjegavanju udisanja finog praha.
Zajednički naziv za mineralne pigmente koji se koriste kao bojila u kozmetici - najčešće željezovi oksidi (crveni, žuti, crni - CI 77491/77492/77499), titanijev dioksid (CI 77891) i tinjac/mika (CI 77019, koristi se i kao nosač za sjajila). U EU su ova bojila dopuštena isključivo ako su navedena na Prilogu IV Uredbe (EZ) 1223/2009 (popis dopuštenih bojila), uz naznačeno područje primjene i eventualna ograničenja čistoće.
Titanijev dioksid dodatno je reguliran Prilogom III (ograničenja/uvjeti uporabe) zbog klasifikacije praškastog (udišljivog) oblika kao mogućeg kancerogena udisanjem (CLP kategorija 2) - to se odnosi na proizvode u obliku spreja/pudera koji stvaraju respirabilne čestice, a ne na njegovu uporabu kao pigmenta u kremama. Željezovi oksidi imaju dugu povijest sigurne uporabe (odobreni i kao prehrambeno bojilo E172).
Funkcija ovih sastojaka je isključivo kolorant/pigment - prekrivanje i korekcija tena, bez ikakvog terapijskog djelovanja; dopuštene tvrdnje ograničene su na optički/vizualni učinak.
Opći pojam za skupinu optičkih kozmetičkih sastojaka koji raspršuju ili reflektiraju svjetlost radi vizualnog efekta - može obuhvaćati sintetski fluorflogopit i mika-bazirane sedefaste pigmente, silicijeve mikrosfere ili borov nitrid (vidi zaseban unos). Funkcija je isključivo optička: stvaranje sjaja, „blur“ efekta ili reflektirajućeg sjaja na koži, bez djelovanja na strukturu kože.
Regulatorni status ovisi o konkretnoj tvari: obojeni mika-bazirani sedefasti pigmenti moraju biti navedeni na Prilogu IV (bojila) s pripadajućim CI brojem, dok bezbojne silicijeve/borov-nitrid čestice koje ne funkcioniraju kao bojilo nisu na ograničavajućem popisu i tretiraju se kao uobičajeni kozmetički punioci/estetski sastojci.
Budući da se pod ovim nazivom mogu kriti različite konkretne tvari, za točnu regulatornu klasifikaciju potrebno je znati specifični INCI naziv sastojka korištenog u pojedinom proizvodu.
Ružičasta (rozea) glina pripada porodici kaolinskih glina (INCI: Kaolin), a ružičastu boju dobiva od prirodnih tragova željezovih oksida u mineralnoj strukturi. Koristi se u maskama za lice zbog blage apsorpcijske sposobnosti (uklanjanje viška sebuma) i funkcije bulking/opacifying agensa koja daje kremastu, glatku teksturu proizvodu.
Kaolin je jedna od najblažih glina korištenih u kozmetici (manje apsorbirajuća od npr. bentonita), pa se često preporučuje za normalnu do suhu kožu. Znanstvena osnova je pretežno fizikalno-kemijska (apsorpcijska sposobnost gline), a ne klinička.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao kod svih mineralnih glina, proizvođač mora osigurati sukladnost sa zahtjevima čistoće u pogledu teških metala kroz opću ocjenu sigurnosti proizvoda.
Zelena glina najčešće se odnosi na ilit (INCI: Illite) ili montmorionit, filosilikatne minerale zelenkaste boje zbog sadržaja željeza i drugih elemenata u strukturi. Tradicionalno se koristi u maskama za masnu i mješovitu kožu zbog izraženije apsorpcijske sposobnosti (upija višak sebuma i nečistoće) u odnosu na blaže gline poput kaolina.
Djelovanje se temelji na fizikalnim svojstvima gline (velika specifična površina, sposobnost vezanja ulja i nečistoća), što je dobro dokumentirano u mineraloškoj/kozmetičkoj literaturi, dok su specifične dermatološke kliničke studije rijetke - tvrdnje o „detoksikaciji“ kože treba tumačiti kao marketinški, ne dokazan medicinski pojam.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao mineralni sastojak podliježe općim zahtjevima za graničnu čistoću (teški metali) unutar ocjene sigurnosti proizvoda.
Kalamin je tradicionalni topikalni pripravak koji se sastoji pretežno od cinkova oksida uz dodatak približno 0,5% željezova(III) oksida, koji mu daje karakterističnu ružičastu boju (boja nema terapijsku ulogu, čisto je kozmetička). U farmaciji se kalamin losion dugo koristi kao pomoćno sredstvo kod svrbeža i manjih kožnih iritacija (ubodi insekata, opekline od sunca) - ta je primjena, međutim, farmaceutska/medicinska, a ne kozmetička.
U kozmetičkim proizvodima (npr. maske, losioni za mješovitu/masnu kožu) kalamin se koristi radi kozmetičke funkcije umirivanja izgleda kože i blagog matirajućeg učinka cinkova oksida, bez tvrdnji o liječenju svrbeža ili upale, koje bi bile medicinske tvrdnje nedopuštene za kozmetičke proizvode.
Cinkov oksid je naveden na Prilogu VI Uredbe (EZ) 1223/2009 kao dopušteni UV filtar (samo kada se koristi u toj funkciji i deklariranoj koncentraciji), dok je komponenta željezova oksida regulirana Prilogom IV kao bojilo (CI 77491). Kod kalamina u kozmetičkoj (ne farmaceutskoj) formulaciji, sastojak se koristi u nižim koncentracijama kao skin conditioning/soothing agent, ne kao deklarirani UV filtar.
Kristali/granule saharoze (INCI: Sucrose) koriste se u kozmetičkim pilinzima kao fizički abraziv za mehaničko uklanjanje mrtvih stanica kože. Zbog prirodne biorazgradivosti predstavljaju alternativu sintetskim mikroplastičnim kuglicama (npr. polietilen), čija je namjerna uporaba u proizvodima za ispiranje (rinse-off) u EU ograničena temeljem REACH Priloga XVII (unos 78, na snazi od listopada 2023.) upravo zbog mikroplastičnog opterećenja okoliša.
Djelovanje je isključivo mehaničko/fizikalno (abrazija), dobro poznato i predvidljivo, bez potrebe za posebnim kliničkim dokazima - riječ je o dugogodišnjoj, provjerenoj kozmetičkoj praksi.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao i kod svih fizičkih pilinga, opće je pravilo izbjegavati primjenu na oštećenoj, upaljenoj ili preosjetljivoj koži zbog rizika od mikroozljeda.
Naziv upućuje na kompleks baziran na šećerima (polisaharidima) koji se u pojedinim serumima za učvršćivanje/zatezanje kože koristi kao film-tvorna tvar - prilikom sušenja na koži stvara tanki, blago zategnuti film koji daje trenutan, privremeni osjećaj zatezanja i glatkoće (mehanizam sličan drugim poznatim „tenzorskim“ film-tvornim sastojcima u kozmetici, npr. na bazi albumina ili drugih polisaharida).
Ovdje treba biti posebno iskren: riječ je vjerojatno o zaštićenom/brendiranom nazivu specifičnog dobavljača ili proizvođača, za koji nije pronađena samostalna, javno dostupna neovisna znanstvena ili regulatorna dokumentacija pod tim točnim nazivom. Opisani mehanizam (površinski film koji stvara privremeni „tenzorski“ osjećaj) opći je i dobro poznat princip u kozmetici, ali specifična efikasnost i sastav ovog konkretnog sastojka nisu neovisno potvrđeni dostupnim izvorima - podatke treba tražiti izravno od dobavljača/proizvođača formulacije.
Budući da nije jasno identificiran kao samostalna INCI tvar, ne može mu se sa sigurnošću pripisati status prema Prilozima Uredbe (EZ) 1223/2009; ako je riječ o mješavini poznatih polisaharida (npr. derivata šećera/celuloze), primjenjuju se opća pravila za takve sastojke - nisu na ograničavajućem popisu.
Dekstran sulfat (i njegova natrijeva sol, sodium dextran sulfate) je sulfatni ester dekstrana - polisaharida dobivenog fermentacijom pomoću bakterija (npr. Leuconostoc). U kozmetici se koristi kao sredstvo za kondicioniranje kože, regulator viskoznosti i film-tvorna tvar, s deklariranim svojstvima vezanja vlage i umirivanja izgleda kože kod formulacija namijenjenih crvenilu/osjetljivoj koži (u patentnoj literaturi opisane su npr. kombinacije dekstran sulfata i eskulina/eskina za smanjenje izgleda crvenila i natečenosti).
Važna napomena za razlikovanje konteksta: dekstran sulfat je poznat i kao djelatna tvar s antikoagulantnim (heparinu sličnim) svojstvima u farmaceutskoj/injekcijskoj primjeni u znatno višim dozama - taj medicinski kontekst nije relevantan niti usporediv s tragovima dekstran sulfata korištenim topikalno u kozmetičkoj koncentraciji kao pomoćnog sastojka za teksturu i vlaženje.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 za topikalnu kozmetičku uporabu - uobičajen sastojak za kondicioniranje kože i regulaciju viskoznosti formulacije.
Askorbinska kiselina (L-ascorbic acid) je snažan kozmetički antioksidans koji u koži neutralizira slobodne radikale nastale UV zračenjem i zagađenjem te sudjeluje kao kofaktor u sintezi kolagena. U INCI/CosIng bazi vodi se pod funkcijom antioxidant i skin conditioning. Zbog nestabilnosti čiste L-askorbinske kiseline (oksidacija na svjetlu i zraku, nizak pH potreban za stabilnost) u formulacijama se često koriste derivati poput natrijevog askorbil fosfata, magnezijevog askorbil fosfata, askorbil glukozida ili tetraheksildecil askorbata, koji su stabilniji ali imaju drugačiju kožnu penetraciju i djelotvornost od čiste kiseline.
Tokoferol je liposolubilni antioksidans koji u kozmetici prvenstveno štiti lipide u formulaciji i u koži (stanične membrane, lipidni omotač kože) od oksidacije uzrokovane UV zračenjem. U CosIng bazi klasificiran je pod funkcijama antioxidant i skin conditioning - emollient. Često se koristi u obliku tokoferil acetata, stabilnijeg estera koji se u koži postupno hidrolizira do aktivnog tokoferola.
Niacinamid (nikotinamid, oblik vitamina B3) jedan je od najbolje dokumentiranih kozmetičkih aktivnih sastojaka. Djeluje na više razina: jača lipidnu barijeru kože (potiče sintezu ceramida), smanjuje transepidermalni gubitak vode, izjednačava ten i smanjuje vidljivost hiperpigmentacijskih mrlja usporavanjem prijenosa melanosoma u epidermalne stanice. U CosIng bazi vodi se pod funkcijama skin conditioning i smoothing.
Pantenol (D-pantenol, provitamin B5, dekspantenol) u koži i kosi se pretvara u pantotensku kiselinu. Kozmetička funkcija: humektant, sredstvo za smirivanje i obnovu barijere kože te kondicioner za kosu (povećava sjaj i fleksibilnost vlasi). U CosIng bazi vodi se pod funkcijama antistatic, hair conditioning, skin conditioning i skin protecting.
Naziv se odnosi na kombinaciju provitamina B skupine u formulaciji - najčešće pantenola (provitamin B5, vidi zasebnu natuknicu) i piridoksina odnosno piridoksin hidroklorida (oblik vitamina B6). U kozmetici se piridoksin koristi kao sredstvo za kondicioniranje kože i kose te kao dodatni antioksidans u formulaciji, u CosIng bazi vodi se pod funkcijom skin conditioning.
Retinol je aktivni oblik vitamina A koji se u koži postupno pretvara u retinaldehid i retinoičnu kiselinu - potonja je tvar koja se veže na stanične receptore i potiče obnovu stanica epidermisa te sintezu kolagena, zbog čega se retinol koristi u pripravcima protiv vidljivih znakova starenja kože. Naziv "retinol ekvivalent" (RE) je mjerna jedinica koja izjednačava biološku aktivnost retinola i njegovih estera (npr. retinil palmitat) radi izračuna ukupne izloženosti vitaminu A.
Retinal (retinaldehid) je posrednički oblik vitamina A u metaboličkom putu retinol → retinaldehid → retinoična kiselina - kozmetički se smatra djelotvornijim i bržim od retinola jer preskače jedan korak pretvorbe u koži, uz nešto blažu iritaciju kože od čiste retinoične kiseline. Funkcija: obnova kože, smanjenje vidljivih znakova starenja, poboljšanje teksture.
Retinil palmitat je ester retinola i palmitinske kiseline - stabilniji, blaži oblik vitamina A koji se u koži postupno hidrolizira do slobodnog retinola. Zbog manje iritantnosti često se koristi u proizvodima za osjetljiviju kožu ili u nižim koncentracijama u kremama za lice i tijelo, uz antioksidativnu i kondicionirajuću funkciju (CosIng: skin conditioning).
Koenzim Q10 (ubikinon) je liposolubilni antioksidans koji se prirodno nalazi u stanicama kože i sudjeluje u staničnoj proizvodnji energije, a njegova razina u koži opada s dobi i pod utjecajem UV zračenja. Topikalno se koristi kao antioksidans i "energizirajući" sastojak za kožu oko očiju i lice, u CosIng bazi vodi se pod funkcijom antioxidant.
Adenozin je nukleozid koji se u kozmetici koristi kao aktivni sastojak protiv bora - djeluje na razini dermisa, potičući gustoću i elastičnost kože. Osobito je popularan u korejskoj kozmetici (K-beauty) kao dokazano djelotvoran anti-age sastojak, gdje ga je korejska regulatorna agencija (MFDS) službeno priznala kao funkcionalni sastojak protiv bora.
Astaksantin je karotenoidni pigment antioksidativnog djelovanja koji se prirodno dobiva iz mikroalge Haematococcus pluvialis. AstaPure® je registrirani zaštitni znak (Algatechnologies/Solabia-Algatech) za prirodni astaksantin proizveden u zatvorenom uzgojnom sustavu, dostupan u uljnim (oleoresin) i vodotopivim oblicima prilagođenim za kozmetičke emulzije. U kozmetici se koristi kao snažan lipofilni antioksidans za zaštitu kože od oksidativnog stresa.
Lutein i zeaksantin su karotenoidni antioksidansi poznati prvenstveno po ulozi u zaštiti oka (makularni pigment) kod oralnog unosa, gdje postoji opsežna znanstvena literatura. U kozmetičkim proizvodima za kožu koriste se rjeđe, kao dodatni antioksidansi u formulaciji - funkcija je zaštita od oksidativnog stresa uzrokovanog UV zračenjem i plavim svjetlom, u CosIng bazi vode se pod funkcijom antioxidant.
Ferulinska kiselina je fenolna kiselina biljnog podrijetla (nalazi se npr. u stanicama žitarica, sjemenkama) s izraženim antioksidativnim djelovanjem. U kozmetici se rijetko koristi samostalno - najpoznatija je po ulozi stabilizatora i pojačivača djelovanja u kombinaciji s vitaminima C i E, gdje sprječava njihovu oksidaciju i time produžuje rok trajanja aktivne formulacije.
Napomena o nazivu: u kontekstu kozmetičkih proizvoda za njegu kože/kose (samotamnjivači), "DHA" gotovo sigurno označava dihidroksiaceton, a ne omega-3 masnu kiselinu dokosaheksaensku kiselinu (koja se u dodacima prehrani također skraćuje DHA) - riječ je o potpuno različitim tvarima s različitom funkcijom. Ako proizvod uz DHA sadrži i eritrulozu (vidi zasebnu natuknicu) ili je riječ o samotamnjivaču/gelu/sprayu za tamnjenje, gotovo je sigurno da se radi o dihidroksiacetonu.
"Vitaminski kompleks" nije naziv jedne definirane INCI tvari nego marketinški/deklarativni naziv koji označava smjesu više vitamina (najčešće kombinacija vitamina C, E, provitamina B5/pantenola i po potrebi B3/niacinamida) dodanih u formulaciju radi antioksidativnog i kondicionirajućeg učinka. Točan sastav i koncentracije ovise o pojedinom proizvodu i vide se iz pune INCI liste na ambalaži.
Eritruloza je četverougljikov šećer, strukturno i funkcionalno srodan dihidroksiacetonu (DHA), koji se koristi kao aktivni sastojak za samotamnjenje. Djeluje sporije od DHA (rezultat je vidljiv tek nakon nekoliko sati do jednog dana), ali daje dugotrajniji i postupniji, prirodniji ton tamnjenja, zbog čega se u formulacijama često kombinira s DHA - DHA daje brz početni rezultat, eritruloza produžuje trajanje efekta.
C+-Restore™ je zaštićeni (brendirani) naziv sastojka/kompleksa koji se pojavljuje u nazivu ili opisu pojedinih kozmetičkih proizvoda, po imenu očito povezan s vitaminom C ("C+") i funkcijom obnove kože ("Restore"). Neovisnim pretraživanjem nije bilo moguće pronaći javno dostupnu INCI deklaraciju, patentnu prijavu ni proizvođača koji stoji iza ovog točnog naziva.
CollagenSkinProtect je zaštićeni (brendirani) naziv sastojka/kompleksa koji se, sudeći po imenu, oglašava kao potpora kolagenu i zaštita kože. Neovisnim pretraživanjem (uključujući pretragu zaštitnih znakova i kozmetičke stručne baze) nije pronađen javno dostupan podatak o proizvođaču, INCI sastavu ni patentnoj dokumentaciji za ovaj točan naziv.
Cohederm je stvarni, dokumentirani brendirani kozmetički sastojak (razvijen u suradnji s farmaceutskom kućom Pierre Fabre/Avène, prema javno dostupnim izvorima proizvođača uz istraživačku podlogu), namijenjen dugotrajnoj hidrataciji kože. Za razliku od samostalne hijaluronske kiseline - koja u suhoj atmosferi može "vući" vlagu iz dubljih slojeva kože prema površini - Cohederm je osmišljen da pomogne zadržati ravnomjerniju raspodjelu hidratacije. Koristi se npr. u Avène Hydrance liniji proizvoda.
TET8™ je zaštićeni naziv tehnologije/kompleksa koji se prema javno dostupnim izvorima koristi u proizvodima brenda Caudalie (npr. linija Premier Cru), gdje se oglašava kao sastojak koji cilja na "8 pokazatelja starenja" kože oko očiju i lica. Nije riječ o jedinstvenoj INCI tvari nego o formulacijskom konceptu/kombinaciji sastojaka zaštićenoj trgovačkim nazivom proizvođača.
TRP-Regulin® je stvarni, dokumentirani brendirani kozmetički sastojak koji cilja TRPV (transient receptor potential vanilloid) receptore u koži - receptore koji reagiraju na razne okidače crvenila i osjetljivosti kože (toplina, kapsaicin, upalni medijatori). Funkcija: smiruje osjećaj nelagode, smanjuje vidljivo crvenilo i jača kožnu barijeru kod kože sklone crvenilu/osjetljivosti. Koristi se u proizvodima brenda Avène (npr. Cicalfate+ Intensive Skin Restorative Serum, Antirougeurs CALM).
Alfa-hidroksi kiseline (AHA) su skupina hidrofilnih organskih kiselina (glikolna, mliječna, jabučna, vinska, limunska, bademova...) koje se u kozmetici koriste kao kemijski eksfolijanti. Djeluju tako da oslabe veze između mrtvih stanica rožnatog sloja kože (korneocita), potičući njihovo brže ljuštenje te time izglađuju teksturu kože i ujednačuju ten. INCI funkcijske kategorije u CosIng bazi (Europska komisija) uključuju "exfoliating" i "skin conditioning".
AHA kiseline kao skupina nisu navedene na ograničavajućim popisima Uredbe (EZ) br. 1223/2009 (Prilozi II/III), odnosno nemaju propisanu zakonsku maksimalnu koncentraciju kao npr. salicilna kiselina. Raniji znanstveni odbor SCCNFP (prethodnik današnjeg SCCS-a) u mišljenju iz 2000. godine naveo je orijentacijske sigurne razine za pojedine AHA kiseline u proizvodima za kućnu upotrebu (npr. glikolna kiselina do otprilike 4% pri pH ≥ 3,8) - riječ je o savjetodavnim, a ne obvezujućim brojkama; strukovna udruženja (Cosmetics Europe) daju vlastite preporuke koje razlikuju proizvode za opću potrošnju, salonsku i profesionalnu (peeling) upotrebu.
Prema Uredbi (EU) br. 655/2013 o kozmetičkim tvrdnjama, dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje ("izglađuje teksturu kože", "potiče obnovu površine kože"), a ne medicinske. Poznato je da AHA kiseline povećavaju fotoosjetljivost kože, zbog čega je uobičajena (iako ne zakonski obvezna u EU) praksa preporučivati primjenu zaštite od sunca uz proizvode s AHA sastojcima.
Glikolna kiselina je AHA kiselina najmanje molekularne mase (dobivena iz šećerne trske ili sintetski), zbog čega prodire najdublje i najbrže u rožnati sloj kože od svih AHA kiselina - stoga je i najučinkovitiji, ali potencijalno i najiritantniji predstavnik ove skupine. INCI funkcija u CosIng bazi: "exfoliating", "skin conditioning", u nižim koncentracijama i "humectant" (vlaženje).
Nije navedena na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009. Raniji SCCNFP opinion (SCCNFP/0129/99) predložio je orijentacijsku sigurnu koncentraciju do otprilike 4% pri pH ≥ 3,8 za proizvode namijenjene svakodnevnoj kućnoj upotrebi bez nadzora stručnjaka, dok su više koncentracije (kemijski piling) rezervirane za profesionalnu primjenu uz odgovarajući pH i uvjete korištenja - to su industrijske/savjetodavne smjernice, ne obvezujuće zakonske granice.
Zbog dokazanog učinka smanjenja debljine rožnatog sloja i povećanja transepidermalnog gubitka vode, proizvodi s glikolnom kiselinom trebaju uz sebe imati preporuku za korištenje zaštite od sunca tijekom dana.
Salicilna kiselina je beta-hidroksi kiselina (BHA), liposolubilna (za razliku od hidrofilnih AHA kiselina), zbog čega prodire u pore ispunjene sebumom i djeluje keratolitički - razgrađuje veze između korneocita u porama i na površini kože. INCI funkcijska kategorija u CosIng bazi: "exfoliating", "keratolytic", "skin conditioning", a u nižim koncentracijama i "preservative" (konzervans).
Ovo je jedna od rijetkih kozmetičkih aktivnih tvari s izričito propisanom zakonskom granicom: nalazi se na Prilogu III Uredbe (EZ) br. 1223/2009, unos 98. Nakon izmjene Uredbom (EU) 2019/1966 (zbog CMR klasifikacije 2. kategorije za reproduktivnu toksičnost), a primjenjuje se od 1. svibnja 2020., trenutačno važeće ograničenje (za funkcije osim konzervansa) glasi: najviše 3% u proizvodima za ispiranje za kosu (npr. šamponi) te najviše 2% u ostalim (leave-on) proizvodima. Dodatno, salicilna kiselina i njezine soli ne smiju se koristiti u proizvodima namijenjenima djeci mlađoj od 3 godine, uz iznimku šampona. Kada se koristi kao konzervans (Prilog V, unos 3), maksimalna dopuštena koncentracija je 0,5% (izraženo kao kiselina), također uz istu dobnu restrikciju.
Zbog ove specifične i relativno stroge regulacije, proizvođači moraju paziti da zbroj svih funkcija salicilne kiseline u formulaciji (eksfolijant + eventualni konzervans) ne prelazi propisane granice po tipu proizvoda i ciljanoj dobnoj skupini korisnika.
Bademova kiselina (mandelic acid) je AHA kiselina dobivena hidrolizom ekstrakta gorkog badema, s najvećom molekulom među uobičajenim AHA kiselinama. Veća molekula sporije prodire u kožu, što u praksi znači blaži i postupniji eksfolijacijski učinak uz manju vjerojatnost iritacije u usporedbi s glikolnom kiselinom - zbog toga se često preporučuje za osjetljiviju ili tamniju kožu sklonu postinflamatornoj hiperpigmentaciji. INCI funkcija u CosIng bazi: "exfoliating", "skin conditioning".
Kao i ostale AHA kiseline, nije pojedinačno navedena na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 te se na nju primjenjuju opće (savjetodavne) smjernice za AHA skupinu u pogledu koncentracije i pH vrijednosti formulacije.
Podliježe istim smjernicama za tvrdnje (Uredba (EU) 655/2013 - isključivo kozmetičke, ne medicinske tvrdnje) i istoj preporuci o zaštiti od sunca tijekom korištenja kao i ostale AHA kiseline.
Papain je proteolitički (protein razgrađujući) enzim dobiven iz nezrelog ploda i lateksa biljke Carica papaya. U kozmetici djeluje kao enzimski eksfolijant - razgrađuje keratinske proteine na površini kože, čime se uklanjaju mrtve stanice rožnatog sloja bez potrebe za kiselinama ili fizičkim trljanjem. INCI naziv "Papain", funkcijska kategorija u CosIng bazi: "exfoliating", "skin conditioning".
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 - tretira se kao uobičajen kozmetički sastojak biljnog podrijetla. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (blago ljuštenje, ujednačavanje teksture kože) sukladno Uredbi (EU) 655/2013.
Kao proteolitički enzim, papain povremeno može izazvati kontaktnu iritaciju ili preosjetljivost kod osoba sklonih alergijama na lateks ili biljke iz roda Caricaceae, stoga se u formulacijama obično koristi u niskim, kontroliranim koncentracijama.
Aktivni (aktivirani) ugljen je fino usitnjeni ugljik velike unutarnje površine (dobiven karbonizacijom drveta, kokosove ljuske ili bambusa), koji se u kozmetici koristi kao fizikalno/adsorptivno sredstvo za čišćenje. Zahvaljujući poroznoj strukturi mehanički i adsorpcijski veže na sebe višak sebuma, nečistoće i sitne čestice s površine kože te se ispire zajedno s njima. INCI naziv "Charcoal Powder" ili "Activated Charcoal", funkcijska kategorija u CosIng bazi: "absorbent", "cleansing", "opacifying".
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 - dugo se koristi kao uobičajen sastojak maski za lice i sredstava za čišćenje.
Važna napomena vezana uz tvrdnje: pojam "detoksikacija" koji se često koristi u marketingu proizvoda s aktivnim ugljenom nije znanstveno utemeljena kozmetička tvrdnja i predmet je učestalih upozorenja regulatora u EU (sukladno Uredbi (EU) 655/2013 tvrdnje moraju biti istinite i dokazive) - dopuštene su isključivo tvrdnje o fizičkom čišćenju/adsorpciji nečistoća, ne o "izbacivanju toksina" iz organizma.
Sukralfat je kompleksna sol saharoznog oktasulfata i aluminijeva hidroksida, prvenstveno poznata kao lijek koji se koristi peroralno u terapiji peptičkog ulkusa i gastroezofagealne refluksne bolesti, gdje na sluznici stvara zaštitni sloj koji štiti oštećeno tkivo i veže faktore rasta. Zbog tog mehanizma (stvaranje barijere, vezanje čimbenika rasta, protuupalno djelovanje) u posljednjih desetak godina istražuje se i topička primjena u dermatologiji, prvenstveno u zarastanju rana i iritirane/oštećene kože (poznat je npr. u sastavu pojedinih dermokozmetičkih "barijernih" krema za post-proceduralnu njegu ili vrlo osjetljivu kožu).
Potrebno je iskreno napomenuti da je znanstvena literatura o sukralfatu gotovo isključivo farmaceutska/medicinska (gastroenterologija, veterinarska medicina, zbrinjavanje rana), dok je broj objavljenih kozmetičkih (ne-medicinskih) studija vrlo malen i ograničen na pojedinačne industrijske/kliničke izvještaje proizvođača, a njegov status kao standardnog, u CosIng bazi šire dokumentiranog kozmetičkog INCI sastojka nije pouzdano potvrđen dostupnim javnim izvorima. U proizvodima u kojima se pojavljuje riječ je najčešće o dermokozmetičkim/pomoćnim sredstvima za umirujuću/barijernu njegu vrlo osjetljive ili iritirane kože, a ne o standardnoj eksfolijacijskoj ili anti-age aktivnoj tvari.
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009. Zbog ograničene i pretežno farmaceutske prirode dostupne literature, komunikacija o ovom sastojku treba biti suzdržana i usmjerena isključivo na opće kozmetičke (umirujuće, barijerne) tvrdnje, bez preuzimanja medicinskih tvrdnji vezanih uz zarastanje rana ili čir na želucu.
Hijaluronska kiselina (hijaluronan) je prirodni glikozaminoglikan koji se u velikim količinama nalazi u međustaničnoj tvari kože, gdje veže vodu i doprinosi hidrataciji, elastičnosti i volumenu tkiva. U kozmetici se koristi kao humektant - jedna molekula može vezati višestruko veću masu vode od svoje vlastite. INCI naziv obično "Sodium Hyaluronate" (natrijeva sol, topljivija i stabilnija forma) ili "Hyaluronic Acid"; funkcijska kategorija u CosIng bazi: "humectant", "skin conditioning".
Molekularna masa određuje mjesto i način djelovanja: visokomolekularna hijaluronska kiselina (obično >1000 kDa) prevelika je da prođe kroz rožnati sloj, pa na površini kože stvara okluzivni, hidratantni film koji smanjuje transepidermalni gubitak vode - dobro dokumentirano u dermatološkoj literaturi (npr. Papakonstantinou i sur., Dermato-Endocrinology, 2012, pregled uloge hijaluronske kiseline u koži).
Nije navedena na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 - smatra se sigurnim i dobro podnošljivim sastojkom (potvrđeno i procjenom američkog CIR odbora, Cosmetic Ingredient Review, 2023., Safety Assessment of Hyaluronates as Used in Cosmetics). Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o površinskoj hidrataciji i ublažavanju izgleda finih bora zbog zategnutosti kože, ne o "punjenju" bora na način injekcijskih dermalnih filera.
Hidrolizirana (niskomolekularna) hijaluronska kiselina dobiva se enzimskom ili kemijskom razgradnjom visokomolekularne hijaluronske kiseline na manje fragmente (tipično ispod 50 kDa, uključujući i vrlo male oligosaharidne fragmente). Zbog manje veličine molekule prodire dublje u epidermis (pa i do gornjeg dijela dermisa kod najmanjih fragmenata) nego klasična visokomolekularna forma, čime djeluje na dublju hidrataciju, a ne samo površinski film. INCI naziv obično "Hydrolyzed Hyaluronic Acid" ili "Sodium Hyaluronate" niže molekularne mase; funkcijska kategorija u CosIng bazi: "humectant", "skin conditioning".
Nije navedena na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009. Vrijedi napomenuti da su znanstveni odbori (uključujući raspravu unutar SCCS-a) ukazivali na potrebu opreza kod vrlo niskomolekularnih fragmenata hijaluronske kiseline (ispod otprilike 10 kDa), jer takvi fragmenti in vitro mogu djelovati prozapaljivo/imunostimulacijski (za razliku od visokomolekularne forme koja djeluje protuupalno) - stoga se u formulacijama obično koriste umjereno niske, a ne ekstremno niske molekularne mase.
Kao i kod standardne hijaluronske kiseline, dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o hidrataciji i poboljšanju izgleda kože, ne medicinske tvrdnje.
Ceramidi su skupina lipida (voštanih masnih molekula) koji čine oko 50% lipidnog sastava rožnatog sloja kože, gdje zajedno s kolesterolom i slobodnim masnim kiselinama u točno određenom omjeru grade "opeka-i-žbuka" strukturu odgovornu za barijernu funkciju kože i zadržavanje vode. U kozmetici se koriste za nadopunu i obnovu oštećene kožne barijere. INCI nazivi variraju po tipu (npr. "Ceramide NP", "Ceramide AP", "Ceramide EOP"...); funkcijska kategorija u CosIng bazi: "skin conditioning".
Znanstvena osnova je vrlo dobro dokumentirana u dermatološkoj literaturi - smanjena razina i poremećen omjer ceramida u rožnatom sloju povezuje se s atopijskim dermatitisom i suhom, oštećenom kožom (Coderch i sur., American Journal of Clinical Dermatology, 2003, "Ceramides and Skin Function"; Danby, Dermatologic Clinics, 2015, o ulozi lipidne barijere). Formulacije koje kombiniraju ceramide, kolesterol i masne kiseline u fiziološkom omjeru (otprilike 3:1:1) pokazale su se učinkovitijima u obnovi barijere od pojedinačnih lipida.
Nisu navedeni na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen, dobro podnošljiv kozmetički sastojak. Dopuštene su kozmetičke tvrdnje o jačanju/obnovi kožne barijere i smanjenju gubitka vlage.
Glicerin (glicerol) je jednostavan trovalentni alkohol, jedan od najstarijih i znanstveno najbolje dokumentiranih humektanata u kozmetici. Higroskopan je - privlači i veže molekule vode iz zraka i dubljih slojeva kože prema površini rožnatog sloja, a dodatno održava fluidnost međustaničnih lipida i potiče prirodno ljuštenje mrtvih stanica (deskvamaciju). INCI naziv "Glycerin"; funkcijska kategorija u CosIng bazi: "humectant", "skin conditioning", "denaturant" (u nekim formulacijama).
Znanstvena osnova: Fluhr i Darlenski (International Journal of Cosmetic Science, 2016. i ranije radovi tih autora) te klasičan rad Loden (2003.) o ulozi glicerina kao humektanta u rožnatom sloju - glicerin se smatra "zlatnim standardom" humektanata u dermatološkoj literaturi, s dokazanim učinkom na hidrataciju, elastičnost i barijernu funkciju kože.
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 - smatra se izuzetno sigurnim sastojkom koji se koristi desetljećima u gotovo svim kategorijama kozmetičkih proizvoda, u širokom rasponu koncentracija.
Alantoin je prirodni derivat mokraćne kiseline (nalazi se npr. u korijenu gaveza - Symphytum officinale), a danas se u kozmetici uglavnom koristi u sintetskom obliku. Djeluje umirujuće i zaštitno na kožu, potiče deskvamaciju (blago ljuštenje) mrtvih stanica te pomaže vezanju vlage. INCI naziv "Allantoin"; funkcijska kategorija u CosIng bazi: "skin conditioning", "skin protecting".
Važna razlika u regulatornom okviru: u SAD-u alantoin ima status priznatog OTC (bezreceptni lijek) "skin protectant" sastojka prema FDA monografiji, u koncentracijama 0,5-2%, što mu ondje dopušta određene blage medicinske tvrdnje. U EU takav status ne postoji - alantoin se ovdje tretira isključivo kao kozmetički sastojak, nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009, a dopuštene su samo kozmetičke tvrdnje (umirujuće djelovanje, ublažavanje osjećaja nelagode/iritacije kože), ne tvrdnje o "zaštiti kože kao lijek" karakteristične za američko tržište.
Smatra se vrlo dobro podnošljivim, niskoalergenim sastojkom, često korištenim u proizvodima namijenjenima osjetljivoj koži i njezi nakon sunčanja ili dermatoloških zahvata.
Alfa-bisabolol je prirodni seskviterpenski alkohol, glavni aktivni sastojak eteričnog ulja njemačke kamilice (Matricaria recutita), a danas se u kozmetici najčešće koristi u sintetskom (racemičnom) obliku identičnom prirodnom. Ima umirujuće (protuupalno u kozmetičkom smislu) i blago antimikrobno djelovanje te se tradicionalno koristi za smirivanje iritirane i osjetljive kože. INCI naziv "Bisabolol"; funkcijska kategorija u CosIng bazi: "skin conditioning", "soothing" (umirujuće), "perfuming" u nekim formulacijama.
Znanstvena osnova: nekoliko in vitro i kliničkih studija (npr. Kamatou i Viljoen, Journal of the American Oil Chemists' Society, 2010., pregledni rad o farmakologiji alfa-bisabolola) pokazalo je protuupalna i umirujuća svojstva te sposobnost ubrzanja zarastanja manjih oštećenja kožne barijere u kozmetičkom kontekstu, uz dobru kožnu podnošljivost.
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009. Budući da je srodan komponentama kamilice, u rijetkim slučajevima može izazvati kontaktnu preosjetljivost kod osoba alergičnih na biljke iz porodice Asteraceae/Compositae (kamilica, ambrozija, krizantema), što je uobičajena opća napomena za sastojke ove skupine.
Madekasozid je pentaciklički triterpenski glikozid, jedan od glavnih aktivnih spojeva izoliranih iz biljke Centella asiatica (azijski vodeni pušpan), uz asiatikozid i madekasnu/asijatsku kiselinu. Djeluje protuupalno (u kozmetičkom smislu - smirivanje kože) i potiče sintezu kolagena tipa I te ubrzava obnovu (regeneraciju) oštećene kožne barijere. INCI naziv "Madecassoside"; funkcijska kategorija u CosIng bazi: "skin conditioning", "soothing".
Znanstvena osnova je relativno dobro dokumentirana: Bylka i sur. (Postępy Dermatologii i Alergologii, 2013., pregledni rad "Centella asiatica in dermatology") te randomizirana klinička istraživanja (npr. rad Kim i sur., objavljen u Annals of Dermatology i sličnim dermatološkim časopisima) pokazuju ubrzanje zarastanja kože, smanjenje crvenila i poboljšanje cijeljenja nakon iritacije ili laserskih/estetskih zahvata kada se primjenjuje topički u kozmetičkim/dermokozmetičkim formulacijama.
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 - dopuštene su kozmetičke tvrdnje o smirivanju kože, poboljšanju izgleda barijere i ublažavanju crvenila (ne medicinske tvrdnje o "liječenju" rana ili ožiljaka, koje spadaju u domenu lijekova/medicinskih proizvoda).
Centella asiatica (azijski vodeni pušpan, gotu kola) je biljka čiji se ekstrakt lista u kozmetici koristi zbog visokog sadržaja pentacikličkih triterpenskih spojeva - prvenstveno madekasozida, asiatikozida te madekasne i azijatske kiseline (isti aktivni spojevi opisani i pod zasebnim unosom "Madecassoside" u ovom popisu, budući da je madekasozid samo jedna, iako glavna, sastavnica cjelokupnog biljnog ekstrakta). Cijeli ekstrakt se koristi zbog sinergijskog umirujućeg i barijeru-jačajućeg učinka svih prisutnih triterpena zajedno. INCI naziv "Centella Asiatica Extract" (ili "...Leaf Extract"); funkcijska kategorija u CosIng bazi: "skin conditioning", "soothing".
Znanstvena osnova preklapa se s literaturom navedenom kod madekasozida (Bylka i sur., 2013.; brojne kliničke i in vitro studije o cijeljenju kože i poticanju sinteze kolagena) - biljni ekstrakt kao cjelina dodatno sadrži flavonoide i druge sekundarne metabolite čiji doprinos ukupnom učinku nije uvijek moguće razdvojiti od pojedinačnih izoliranih triterpena.
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (smirivanje, jačanje barijere, ujednačavanje izgleda kože), a razlika u odnosu na izolirani madekasozid je prvenstveno u standardizaciji - ekstrakt cijele biljke ima varijabilniji sadržaj aktivnih tvari ovisno o dobavljaču i metodi ekstrakcije, dok je izolirani madekasozid standardizirana, jednoznačno definirana molekula.
Ekstrakt ili sok krastavca (Cucumis sativus) tradicionalno se u kozmetici koristi zbog visokog udjela vode (preko 95%), blagog umirujućeg i osvježavajućeg ("cooling") osjećaja na koži te doprinosa površinskoj hidrataciji. Sadrži i manje količine vitamina C, kalija te antioksidativnih spojeva (flavonoidi, tanini) svojstvenih biljci. INCI naziv "Cucumis Sativus Fruit Extract" (ili "...Fruit Water/Juice"); funkcijska kategorija u CosIng bazi: "skin conditioning", "soothing", "masking" u nekim slučajevima.
Znanstvena literatura specifično za kozmetičku primjenu ekstrakta krastavca je ograničena - postoji nekoliko manjih in vitro/farmakognozijskih studija o antioksidativnom potencijalu (npr. radovi objavljeni u časopisima poput Fitoterapia ili Journal of Young Pharmacists), no snažnih kliničkih dermatoloških dokaza usporedivih s onima za ceramide, glicerin ili madekasozid nema u istoj mjeri - riječ je prvenstveno o tradicionalno prihvaćenom, senzorno ugodnom sastojku.
Nije naveden na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen, vrlo dobro podnošljiv kozmetički sastojak. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o osvježavajućem i umirujućem osjećaju te doprinosu hidrataciji, bez precjenjivanja znanstvene potkrijepljenosti.
Saponarija (Saponaria officinalis, sapunjača) je biljka čiji korijen i list sadrže prirodne saponine - spojeve koji u kontaktu s vodom stvaraju pjenu i imaju blaga površinski aktivna (deterdžentska) svojstva, zbog čega se stoljećima tradicionalno koristila kao prirodno sredstvo za pranje/čišćenje. U kozmetici se ekstrakt koristi kao blaga, prirodna alternativa sintetskim surfaktantima u proizvodima za čišćenje kože i kose. INCI naziv "Saponaria Officinalis Root Extract" ili "...Leaf Extract"; funkcijska kategorija u CosIng bazi: "surfactant - cleansing", "skin conditioning".
Znanstvena literatura o saponarijinim saponinima uglavnom je farmakognozijska i fokusirana na kemijsku karakterizaciju spojeva (triterpenski saponini) te tradicionalnu etnobotaničku upotrebu, a manje na kontrolirane dermatološke kliničke studije - stoga se sastojak u kozmetičkom kontekstu opisuje pretežno kroz tradicionalnu i funkcionalnu (blago čišćenje), a ne kroz opsežno klinički dokumentiranu dermatološku primjenu.
Nije navedena na ograničavajućim popisima Priloga Uredbe (EZ) 1223/2009. Napomena: sami saponini u koncentriranom, neformuliranom obliku mogu biti blago iritantni za sluznice i oči, stoga se u gotovim proizvodima koriste u kontroliranim, razrijeđenim koncentracijama te su dopuštene isključivo kozmetičke tvrdnje o blagom čišćenju, ne medicinske tvrdnje.
Propolis ("pčelinji tmelj") je smolasta tvar koju pčele proizvode miješanjem sline i pčelinjeg voska sa smolom sakupljenom s pupoljaka i kore drveća. U kozmetici se koristi kao sastojak za njegu kože s pripisanim antimikrobnim i umirujućim svojstvima (INCI: Propolis Extract/Propolis Wax - kozmetička funkcija: skin conditioning, antimicrobial).
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen je kozmetički sastojak dopušten bez posebnog ograničenja koncentracije. Kao kozmetički proizvod smije se opisivati isključivo kroz kozmetičku funkciju (njega, umirivanje kože), a ne kroz medicinske/terapijske tvrdnje (Uredba (EU) 655/2013).
Napomena o alergijama: propolis je jedan od priznatijih alergena među prirodnim pčelinjim proizvodima - klinička literatura (Hausen i dr.) navodi da je alergijski kontaktni dermatitis na propolis sve češći, pogotovo kod korisnika "prirodne" kozmetike, s glavnim alergenima 3-metil-2-butenil kafeat i feniletil kafeat. Osobe s poznatom preosjetljivošću na pčelinje proizvode (med, vosak, pčelinji otrov) trebaju biti oprezne.
Med je prirodni proizvod pčela koji se u kozmetici koristi zbog humektantnih (vlaženje kože) i omekšavajućih svojstava - visok sadržaj šećera veže vlagu i pomaže održavanju hidratacije rožnatog sloja kože (INCI: Honey/Mel - funkcija: humectant, skin conditioning).
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (vlaženje, njega, omekšavanje kože) sukladno Uredbi (EU) 655/2013, bez medicinskih tvrdnji o cijeljenju rana i sl., koje spadaju u drugačiju regulatornu kategoriju.
Kao i propolis, med je proizvod pčela pa osobe s alergijom na pčelinje proizvode trebaju biti oprezne, iako je alergijska reakcija na sam med u kozmetici rjeđa nego na propolis.
Fermentirani med je med podvrgnut kontroliranom mikrobnom fermentacijskom procesu, čime nastaju dodatni bioaktivni spojevi (organske kiseline, manji peptidi) koji mogu doprinijeti antioksidativnom profilu sastojka. Koristi se u formulacijama za njegu kože slično fermentiranim ekstraktima biljnog podrijetla, s kozmetičkom funkcijom kondicioniranja kože.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - tretira se regulatorno jednako kao i običan med (proizvod pčela, INCI Honey Extract/Fermented Honey Extract).
Znanstvena literatura specifično o fermentiranom medu u kozmetici je ograničena u odnosu na širu kategoriju fermentiranih kozmetičkih ekstrakata ("kozmetički ferment"), gdje je dokumentirano da fermentacija može povećati koncentraciju malih, lakše apsorbirajućih aktivnih molekula. Vrijede iste napomene o alergijskom potencijalu pčelinjih proizvoda kao kod meda i propolisa.
Liposomski med označava med enkapsuliran u liposome - mikroskopske mjehuriće od fosfolipida koji oponašaju strukturu stanične membrane. Liposomska tehnologija je dobro utvrđena metoda dostave aktivnih sastojaka u kozmetici, koja štiti osjetljive sastojke od razgradnje i može poboljšati njihovu penetraciju kroz površinske slojeve kože.
Sam koncept liposomalne dostave ima solidnu znanstvenu podlogu u dermokozmetici (koristi se desetljećima za vitamine, ekstrakte i dr.), no konkretni podaci o kliničkoj djelotvornosti "liposomskog meda" kao specifične formulacije nisu široko publicirani u nezavisnoj literaturi - najveći dio dostupnih informacija dolazi od proizvođača sirovina.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Regulatorno se med (uključujući enkapsulirani oblik) tretira kao uobičajen kozmetički sastojak; liposomi kao nosivi sustav nisu regulirani posebnom Prilogom, no nanotehnološki oblici (ako su čestice u nano-rasponu) podliježu obveznom označavanju "nano" sukladno čl. 19. Uredbe (EZ) 1223/2009.
Matična mliječ (kraljevska mliječ, royal jelly) je izlučevina hipofaringealnih žlijezda radilica koja se u kozmetici koristi kao sastojak bogat proteinima, aminokiselinama, vitaminima i lipidima, s pripisanim antioksidativnim i kondicionirajućim djelovanjem na kožu (INCI: Royal Jelly Extract, CosIng ref. 37541).
Objavljena in vitro istraživanja (npr. rad o hidroliziranim peptidima matične mliječi u ljudskim dermalnim fibroblastima, 2024.) pokazuju da hidrolizirani peptidi matične mliječi smanjuju oksidativno oštećenje stanica izazvano vodikovim peroksidom, povećavaju razinu glutationa i aktivnost antioksidativnih enzima. Riječ je o staničnim (in vitro) studijama, ne o velikim kliničkim ispitivanjima djelotvornosti na ljudskoj koži.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Kao proizvod pčela, kod osjetljivih osoba postoji teoretski potencijal alergijske reakcije, iako rjeđe dokumentiran nego kod propolisa.
Fermentirani crni čaj (poznat i kao kombucha ili srodni fermentirani ekstrakt čaja) nastaje fermentacijom listova čaja (Camellia sinensis) uz pomoć kulture bakterija i kvasca (SCOBY). U kozmetici se koristi kao vodena faza u kremama, tonicima i esencijama, s naglaskom na antioksidativno djelovanje.
Objavljena istraživanja (npr. Molecules, 2024., "Kombucha as a Potential Active Ingredient in Cosmetics") pokazuju da fermentacija povećava sadržaj bioaktivnih spojeva (organske kiseline, manji polifenoli, aminokiseline) u odnosu na nefermentirani ekstrakt čaja te da takvi ferment-ekstrakti pokazuju veću antioksidativnu aktivnost u in vitro/ex vivo modelima kože. Studije na stvarnim ispitanicima s kliničkim krajnjim točkama i dalje su relativno malobrojne.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak (INCI tipično: Camellia Sinensis Leaf Extract / Fermented ili Black Tea Ferment). Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (antioksidativna njega, zaštita od okolišnih stresora) sukladno Uredbi (EU) 655/2013.
Ekstrakt shiitake gljive (Lentinula edodes) sadrži polisaharide (uklj. beta-glukane i lentinan), fenolne spojeve, kojinsku kiselinu i ergotionein - spojeve poznate po antioksidativnim svojstvima. U kozmetici se koristi kao sastojak za njegu kože s antioksidativnom funkcijom (INCI: Lentinus Edodes Extract).
Novije stručno istraživanje (Journal of Cosmetic Dermatology, 2026.) na liofiliziranom ekstraktu shiitakea pokazalo je umjerenu antioksidativnu aktivnost (oko 107 μM Trolox ekvivalenta) te značajnu inhibiciju enzima elastaze, kolagenaze i tirozinaze in vitro, uz dobru podnošljivost na HaCaT keratinocitima - što ukazuje na potencijal za formulacije protiv starenja kože, no riječ je pretežno o laboratorijskim (in vitro) nalazima, ne o velikim kliničkim studijama na ljudima.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak biljnog/gljivičnog podrijetla.
Kozmetički prebiotici su sastojci (najčešće ugljikohidrati, vlakna ili fermentacijski nusprodukti) koji služe kao "hrana" za korisne mikroorganizme na koži (npr. Staphylococcus epidermidis), s ciljem podrške ravnoteži kožnog mikrobioma. Prepoznaju se često po INCI nazivu koji sadrži "inulin" ili "ferment". Riječ je o relativno novoj i rastućoj kategoriji u kozmetičkoj znanosti ("skin microbiome" segment).
Objavljena istraživanja (npr. Scientific Reports, 2020., "Repurposing INCI-registered compounds as skin prebiotics") pokazuju da određeni već registrirani kozmetički sastojci mogu potaknuti fermentaciju korisnih kožnih bakterija i proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina koje doprinose zdravlju kožne barijere. Struka (npr. pregledni rad u International Journal of Cosmetic Science, 2025.) ipak ističe da je in vivo dokazna baza još uvijek ograničena, a regulatorna i terminološka definicija kategorije nije ujednačena - stoga treba biti oprezan s prenaglašenim tvrdnjama.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - konkretni sastojci iz ove kategorije procjenjuju se pojedinačno prema svom INCI statusu. Tvrdnje o "mikrobiomu" moraju ostati u kozmetičkim, ne medicinskim okvirima (Uredba (EU) 655/2013).
Kanabidiol (CBD) je nepsihoaktivni kanabinoid iz biljke Cannabis sativa (industrijska konoplja). U kozmetici se koristi topikalno, najčešće s pripisanim umirujućim djelovanjem na kožu.
Regulatorna nijansa je ključna: topikalni (kozmetički) CBD proizvodi spadaju pod Uredbu (EZ) 1223/2009 o kozmetičkim proizvodima, a ne pod propise o novoj hrani - to je regulatorno odvojeno pitanje od CBD-a koji se unosi oralno (koji Europska komisija u svom Novel Food katalogu i dalje klasificira kao "nova hrana" te niti jedan CBD ekstrakt do danas nije formalno odobren za tržište EU kao hrana/dodatak prehrani). Za topikalnu primjenu, CBD mora poteći od EU-odobrenih sorti industrijske konoplje s udjelom THC ispod 0,2%, proizvod mora imati Odgovornu osobu, Dokumentaciju o proizvodu (PIF) s procjenom sigurnosti te mora biti prijavljen u CPNP bazu (Cosmetic Products Notification Portal).
Znanstveni odbor SCCS je 30.10.2025. usvojio preliminarno mišljenje o kanabidiolu u kozmetičkim proizvodima, utvrđujući sigurnu maksimalnu razinu od 0,19% CBD-a u dermalnim i oralnim (usna šupljina) kozmetičkim proizvodima - mišljenje je preliminarno, konačna regulatorna odluka (moguć unos u Prilog III kao ograničena tvar) tek slijedi. Zemlje članice EU mogu dodatno primjenjivati vlastite propise o opojnim/kontroliranim tvarima na proizvode koji sadrže kanabinoide, pa se pravna slika razlikuje po državama.
Cink glukonat je organska sol cinka koja se u kozmetici koristi topikalno zbog sebum-regulirajućih, protuupalnih i blago antibakterijskih svojstava (INCI: Zinc Gluconate). Mehanizam djelovanja uključuje inhibiciju enzima 5-alfa-reduktaze (koji pretvara testosteron u DHT, povezan sa stvaranjem sebuma) te smanjenje upalnih citokina (npr. TNF-alfa) u lojnim žlijezdama.
Objavljena klinička ispitivanja formulacija s cink glukonatom (npr. kombinacija s AHA esterima u sebum-korektivnom kompleksu) pokazala su smanjenje broja kožnih lezija kod većine ispitanika u malim studijama - riječ je o kozmetičkim (ne farmaceutskim) ispitivanjima na ograničenom broju sudionika.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Tvrdnje moraju ostati u kozmetičkom okviru ("regulacija sjaja/sebuma kože", "njega masne kože sklone nepravilnostima"), a ne kao tretman akne kao medicinskog stanja (Uredba (EU) 655/2013).
Bakar-cink kompleks je kombinacija bakrenih i cinkovih soli (npr. bakar sulfat i cink sulfat) korištena u dermokozmetičkim proizvodima za obnovu kožne barijere - najpoznatiji primjer je Cicalfate linija (Avène), gdje se kombinira s termalnom vodom i sukralfatom.
Postoji stvarna objavljena dermatološka literatura koja podržava ovu kombinaciju: klinička studija objavljena u časopisu Journal of the European Academy of Dermatology (2018., PubMed 30038513) na 32 ispitanika s kontaktnim ili klimatskim ekcemom ruku pokazala je značajno poboljšanje stanja kože i kvalitete života nakon 7 dana primjene proizvoda s termalnom vodom, sukralfatom, bakrenim i cinkovim sulfatom, uz dobru podnošljivost. Noviji pregledni rad (Dermatology and Therapy, 2025.) opisuje bakar i cink kao elemente u tragovima nužne za brojne fiziološke procese, uključujući cijeljenje kože, s dugom poviješću korištenja u topikalnim formulacijama za obnovu kože; bakar-cink kompleks ograničava rizik bakterijske proliferacije na oštećenoj koži.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Dopuštene su kozmetičke tvrdnje o umirivanju, hidrataciji i obnovi kožne barijere kod suhe/iritirane kože, ne medicinske tvrdnje o liječenju ekcema kao bolesti (Uredba (EU) 655/2013).
Arginin (L-arginin) je aminokiselina koja se u kozmetici koristi zbog humektantnih i kondicionirajućih svojstava - dio je prirodnog hidratantnog faktora (NMF, natural moisturizing factor) kože, mreže malih molekula u rožnatom sloju koje vežu vodu i održavaju elastičnost i hidrataciju kože (INCI: Arginine, funkcija: skin conditioning, humectant, pH regulator).
Uloga aminokiselina poput arginina u NMF sustavu kože dobro je utemeljena u dermatološkoj i kozmetičkoj znanstvenoj literaturi već desetljećima.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen, dobro poznat kozmetički sastojak. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o hidrataciji i kondicioniranju kože (Uredba (EU) 655/2013).
Glutaminska kiselina je aminokiselina koja je, poput arginina, prirodna sastavnica NMF-a (natural moisturizing factor) kože - mreže molekula u rožnatom sloju epidermisa koje zadržavaju vlagu i doprinose mekoći i elastičnosti kože. U kozmetici se koristi kao kondicionirajući/hidratantni sastojak (INCI: Glutamic Acid).
Uloga aminokiselina, uključujući glutaminsku kiselinu, kao prirodnih komponenti NMF-a dobro je dokumentirana u dermatološkoj znanosti o fiziologiji rožnatog sloja.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak. Dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje (hidratacija, njega kože), sukladno Uredbi (EU) 655/2013.
Pro-taurin je stabilizirani prekursorski oblik taurina korišten u nekim kozmetičkim formulacijama za fotozaštitu i njegu kože izložene UV/IR zračenju - poznat je i pod tržišnim nazivom OTZ 10 (INCI naziv: Oxothiazolidine). Mehanizam djelovanja temelji se na fotokonverziji spoja u aktivni taurin unutar kože, s pripisanim antioksidativnim i "elektrofilnim scavenging" svojstvima te ulogom u osmotskoj ravnoteži stanica.
Podaci o djelotvornosti dolaze pretežno iz tehničke dokumentacije proizvođača sirovine (dobavljača aktivnih sastojaka), a ne iz opsežne nezavisne recenzirane kliničke literature - stoga treba biti oprezan s tvrdnjama o dokazanoj djelotvornosti kod potrošača i tretirati ih kao industrijski pozicionirane, a ne kao snažno nezavisno potvrđene.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009. Kao ni obični taurin (koji se u kozmetici koristi i kao regulator pH vrijednosti), pro-taurin ne spada u posebno regulirane kategorije poput UV filtera iz Priloga VI, čak i kada se koristi u kontekstu zaštite od fotostarenja - dopuštene su isključivo kozmetičke tvrdnje o njezi kože izložene okolišnim stresorima.
Ekstrakt kavijara je luksuzni kozmetički sastojak dobiven od ribljih jajašaca (roe), koji se pozicionira kao bogat proteinima, lipidima i mikroelementima s pripisanim kondicionirajućim i antioksidativnim djelovanjem na kožu (INCI: Caviar Extract, funkcija: skin conditioning - emollient).
Objavljene studije daju mješovitu, ali stvarnu podlogu: rad u časopisu vezanom uz PMC (2020.) pokazao je da ekstrakt kavijara i njegov sastojak DHA smanjuju znakove UVB-inducirane fotoaging promjene kože poticanjem proizvodnje adiponektina u životinjskom/staničnom modelu, dok je jedno randomizirano dvostruko-slijepo placebo-kontrolirano kliničko ispitivanje enzimski obrađenog ekstrakta kavijara pokazalo poboljšanje elastičnosti, vlažnosti, izgleda bora i upale kod ispitanika. Ipak, nezavisna dokazna baza ostaje relativno tanka u odnosu na opseg marketinškog pozicioniranja "kavijar" segmenta u luksuznoj kozmetici - većina podataka dolazi iz laboratorijskih ili malih studija, a nedavna molekularna istraživanja (2025.) čak upozoravaju da je stvarni biološki sastav komercijalnog "ekstrakta kavijara" složeniji i manje standardiziran nego što industrijske definicije sugeriraju. Preporučljivo je ove tvrdnje predstavljati realistično, bez preuveličavanja.
Nije na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 - uobičajen kozmetički sastojak, uz dopuštene isključivo kozmetičke (ne medicinske) tvrdnje.
Kisik se u nekim "oksigenirajućim" kozmetičkim tretmanima i proizvodima navodi kao sastojak koji navodno "hrani" kožu kisikom i poboljšava njezinu elastičnost i sjaj. Treba biti transparentan: kisik je plin, pa ga krema ili losion ne mogu doslovno "sadržavati" u stabilnom obliku dostupnom koži na način kako se to marketinški sugerira - riječ je o jednom od inherentnih kemijskih ograničenja ove kategorije proizvoda.
Dostupna stručna i medicinska literatura o "kisikovim facijalima" i oksigenirajućim kozmetičkim spojevima ukazuje da stabilnost takvih spojeva u formulaciji, njihova sposobnost penetracije kroz rožnati sloj kože te opća djelotvornost nisu klinički dokazani; podrška za tvrdnje o poboljšanju elastičnosti i smanjenju bora ostaje pretežno anegdotalna, a ne utemeljena na kvalitetnim kliničkim studijama. Alternative poput supkutanih injekcija CO2 (koje djeluju posredno, potičući mikrocirkulaciju) imaju drugačiji, dokumentiraniji mehanizam, ali nisu isto što i topikalna kozmetika i nose vlastite rizike te se ne koriste na cijelom licu.
Ovakve formulacije nisu na ograničavajućem popisu Uredbe (EZ) 1223/2009 kao zabranjene, no tvrdnje o "oksigenaciji kože" moraju se iznositi oprezno i realistično sukladno kriterijima istinitosti i dokazivosti iz Uredbe (EU) 655/2013 - pretjerane tvrdnje o učinku nisu regulatorno dopuštene bez dokazane potpore.
"Sunsitive" je zaštićeni naziv linije proizvoda za sunčanje (npr. Avène Sunsitive) koja koristi kombinaciju organskih UV filtera - u dostupnim formulacijama tipično homosalat, oktokrilen, oktil salicilat i butil metoksidibenzoilmetan (avobenzon), koji se međusobno kombiniraju radi postizanja širokospektralne (UVB+UVA) zaštite i fotostabilnosti (avobenzon se stabilizira u kombinaciji s oktokrilenom).
Za razliku od TriAsorB-a (vidi taj unos), "Sunsitive Protection" nije naziv jedne nove patentirane molekule filtera, već brendirani naziv za formulacijski pristup/kombinaciju već postojećih, EU-odobrenih organskih UV filtera unutar određene linije proizvoda.
Svaki od korištenih pojedinačnih UV filtera podliježe Prilogu VI Uredbe (EZ) 1223/2009, koji propisuje maksimalne dopuštene koncentracije po tvari (npr. oktokrilen do 10% u većini proizvoda, uz posebna ograničenja za pjenušave/propelantne sprejeve do 9%, od 2023. nakon revizije SCCS-a zbog mogućih endokrino-disruptivnih svojstava - vidi unos "UV filteri (organski, opći)"). Konačan sastav i postotci ovise o konkretnoj recepturi proizvoda te bi ih trebalo provjeriti na deklaraciji svakog pojedinog proizvoda.
TriAsorB je zaštićeni naziv za stvarnu, znanstveno identificiranu i patentiranu molekulu UV filtera razvijenu od strane L'Oréal/La Roche-Posay - kemijski naziv je fenilen bis-difeniltriazin (phenylene bis-diphenyltriazine), spoj iz skupine triazina. Riječ je o širokospektralnom organskom filteru koji, za razliku od većine klasičnih filtera, pruža zaštitu ne samo od UVB i UVA zračenja nego i od visokoenergetske vidljive (plave) svjetlosti (HEV - high energy visible light).
TriAsorB je uvršten na EU popis odobrenih UV filtera 2021. godine. Zbog svojstva agregacije molekule u velike komplekse, ima vrlo nisku prodornost kroz kožu. Objavljena recenzirana istraživanja (Bacqueville i dr., Photochemical & Photobiological Sciences, 2021.; Boyer i dr., Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology, 2023., PubMed 37671996) pokazuju in vitro fotozaštitna svojstva te kliničku evaluaciju zaštite od pigmentacije kože izazvane plavom svjetlošću, uz dokumentirana antioksidativna i genoprotektivna svojstva protiv HEV-induciranog oštećenja stanica.
Kao UV filter, TriAsorB (INCI: Phenylene Bis-Diphenyltriazine) podliježe Prilogu VI Uredbe (EZ) 1223/2009 koji propisuje maksimalnu dopuštenu koncentraciju u gotovom proizvodu - potrebno je provjeriti aktualnu vrijednost u tekućoj verziji Priloga VI jer se popis periodično ažurira. U formulacijama se u pravilu kombinira s drugim odobrenim filterima radi postizanja visokog SPF-a (npr. SPF50+).
Organski (kemijski) UV filteri su spojevi koji apsorbiraju UV zračenje i pretvaraju ga u toplinu, za razliku od mineralnih/fizikalnih filtera (cink oksid, titanijev dioksid) koji ga pretežno reflektiraju. Svi UV filteri dopušteni u kozmetičkim proizvodima u EU nalaze se na taksativnom, zatvorenom popisu Priloga VI Uredbe (EZ) 1223/2009, koji za svaku pojedinu tvar propisuje točnu maksimalnu dopuštenu koncentraciju u gotovom proizvodu - filter koji nije na popisu Priloga VI ne smije se koristiti u kozmetici u EU, bez obzira na to je li dopušten u drugim jurisdikcijama (npr. SAD).
Uobičajeni primjeri organskih filtera na popisu Priloga VI uključuju oktokrilen, avobenzon (butil metoksidibenzoilmetan), oktil metoksicinamat, homosalat i etilheksil triazon, među ostalima. Popis se periodično revidira na temelju znanstvenih mišljenja Znanstvenog odbora za sigurnost potrošača (SCCS): primjer je oktokrilen, za koji je SCCS 2021. zaključio da je siguran do 10% koncentracije (9% u propelantnim sprejevima), nakon čega je Europska komisija Uredbom (EU) 2022/1176 uvela nova ograničenja koja su počela vrijediti 28.1.2023. za nove proizvode zbog otvorenih pitanja o mogućim endokrino-disruptivnim svojstvima; francuska su tijela 2023. dodatno pokrenula postupak razmatranja daljnjih ograničenja oktokrilena u sklopu REACH uredbe zbog perzistentnosti u okolišu (postupak je u tijeku, rok pomaknut na siječanj 2025.).
Zaključak: korištenje bilo kojeg organskog UV filtera u proizvodu prodavanom u EU znači da je taj filter, uz svoju maksimalnu koncentraciju, unaprijed odobren i reguliran Prilogom VI - status treba provjeriti po nazivu konkretnog filtera i aktualnoj verziji Priloga jer se popis mijenja s novim znanstvenim spoznajama.
Eterično ulje ruže (Rosa damascena, damascenska ruža) dobiva se destilacijom latica ruže i u kozmetici se koristi zbog mirisnih i kondicionirajućih svojstava kože (INCI: Rosa Damascena Flower Oil).
Ulje prirodno sadrži više mirisnih spojeva koji su na EU popisu deklariranih alergena: prema objavljenim analitičkim podacima tipičan sastav uključuje citronelol (otprilike 25-31%), geraniol (otprilike 16-21%), eugenol (otprilike 1-3%), uz manje udjele farnezola i linalola. Ovi spojevi mogu kod osjetljivih osoba izazvati kontaktnu alergijsku reakciju.
Regulatorno, Uredba (EU) 2023/1545 proširila je (od kolovoza 2023.) popis mirisnih alergena koji se moraju posebno deklarirati na kozmetičkim proizvodima s dosadašnjih 24-26 na 80 tvari, uz pragove označavanja od 0,001% za proizvode koji ostaju na koži (leave-on) i 0,01% za proizvode koji se ispiru (rinse-off) - citronelol, geraniol i eugenol već su bili na starijem popisu od 26 alergena, a ostaju i na proširenom popisu. Proizvođači moraju do 31.7.2026. uskladiti postojeće proizvode na tržištu, a do 31.7.2028. sve nove proizvode s novim zahtjevima označavanja.
Samo eterično ulje ruže nije na ograničavajućem popisu zabranjenih/ograničenih tvari Priloga II/III Uredbe (EZ) 1223/2009 kao takvo, no navedeni pojedinačni mirisni sastojci (citronelol, geraniol, eugenol, farnezol, linalol) podliježu obveznom deklariranju na popisu sastojaka kada prijeđu navedene pragove koncentracije.
Podaci na ovoj stranici temelje se na javno dostupnoj znanstvenoj literaturi i službenim EU regulatornim izvorima (Uredba (EZ) 1223/2009, CosIng baza Europske komisije, mišljenja SCCS-a) u trenutku zadnjeg ažuriranja. Ne predstavljaju medicinski savjet — kod izražene osjetljivosti kože, alergija ili kroničnih dermatoloških stanja, posavjetujte se s dermatologom ili ljekarnikom prije uvođenja novog proizvoda u rutinu.
Zdravoteka